Vjesnik: 22. 11. 2002.

Posljednja dva mjeseca: Europa nas nije voljela

Kad je pravna procedura u vezi s optužnicom protiv Bobetka tek počinjala, iz nekih su europskih prijestolnica stigla alarmantna upozorenja da Hrvatske ne surađuje s Haagom / Izravne, argumentirane i precizne odgovore davao je samo premijer Ivica Račan, a hrvatski diplomati koji sjede u glavnim gradovima zemalja što su nas optuživale su se uspavali

ZAGREB, 21. studenoga – »Savjetujemo, oprez! Hrvatska bi prije podnošenja aplikacija trebala biti sigurna da su je zemlje Europske unije spremne prihvatiti«, izjavio je Jacques Wunenburger, šef Europske komisije u Hrvatskoj, pojašnjavajući izjavu koja je uznemirila hrvatske građane, da treba zamrznuti proces pridruživanja Europi.

Wunenburgerovo je izjašnjavanje došlo u osjetljivom trenutku kulminacije »slučaja Bobetko« kad su Hrvatskoj, posredno i neposredno, izravno i neizravno, dolazila upozorenja iz europskih krugova da treba bezuvjetno surađivati s Haaškim sudom i da će svako izvrdavanje biti shvaćeno kao hrvatsko zatvaranje vrata Europi, ali i europsko Hrvatskoj.

Dok je pravna procedura kad je riječ o optužnici protiv Bobetka tek počinjala, iz nekih su europskih prijestolnica stizala alarmantna upozorenja da Hrvatske ne surađuje s Haagom i da bi to moglo imati ozbiljne posljedice. Nažalost, izravne, argumentirane i precizne odgovore davao je samo premijer Ivica Račan, a hrvatski diplomati koji sjede u glavnim gradovima zemalja što su nas optuživale su se uspavali. Stvoren je dojam da Hrvatska odbija suradnju sa Sudom, svjesna posljedica – činjenicu da pravna procedura nije završena diplomati u Hrvatskoj nisu spominjali. Hrvatsku su, najčešće, javno upozoravali britanski diplomati. Neka su upozorenja za diplomatsku praksu bila pomalo neuobičajena, direktna, gruba. Zamijetili su to i inozemni mediji, pa je tršćanski Il Piccolo objavio tekst pod naslovom »London udaljava Hrvatsku od EU-a«.

Neočekivana reakcija britanske vlade da Hrvatskoj zatvori vrata Europe povijesna je reakcija koja u tom smislu predstavlja presedan. »Reakcija Londona (odbijanje ratifikacije Sporazuma o pridruživanju, op. a.) mora biti protumačena kao jasna politička poruka i odgovor na prigovore glavne tužiteljice Carle del Ponte. No mogla bi biti jedna od prvih u seriji koja bi Hrvatsku ostavila u dolini suza«, piše talijanski list.

Nakon britanskih packi, slijedila je kanonada sličnih, a ljubljansko je Delo zaključilo da »Račanovoj vladi nije uspjelo spasiti Hrvatsku iz svežnja država zapadnog Balkana«.

Pritisak na Hrvatsku kulminirao je ovih dana, nakon sastanka NATO-ovih parlamentaraca u Istanbulu, a i iz krugova danskog predsjedništva EU-a također se čuju negativni tonovi o regiji koja se jednom titulira kao jugoistočna Europa, ponekad kao zapadni Balkan, a indirektno se odnosi i na Hrvatsku.

I dok se većina kritika najčešće odnosi na navodnu nesuradnju Hrvatske s Haagom, u međunarodnim se krugovima tvrdi da je Hrvatska prespora i u provođenju nužnih gospodarskih reformi. Izvješće OECD-a utvrđuje da je samo Srbija provela većinu reformi u jugoistočnoj Europi, a da slijede Albanija, Bugarska i Hrvatska. U tom izvješću Hrvatska nije previše kritizirana, ali ni hvaljena, no sigurno je ne može zadovoljiti da OECD hvali Srbiju i Crnu Goru, a Hrvatsku svrstava u sredinu ljestvice zemalja jugoistočne Europe.

Opomene, pritisci, upozorenja Hrvatskoj danas su najintenzivniji od 3. siječnja. Jedni to vide kao pritisak Zapada da se na ovim prostorima stvori neka nova balkanska asocijacija, a drugi kao konačno discipliniranje regije.

Wunenburger je kazao »da nitko od Hrvatske ne traži da ponovno postane dijelom Jugoslavije« i da se od Hrvatske traži samo da poštuje odluku Žalbenog vijeća Haaškog suda. Ali, s druge strane, ni sam visoki predstavnik Europske komisije u Hrvatskoj se nije oglasio kada su Hrvatsku nepravedno optuživali – i optužuju – zbog nesuradnje s Haagom, prejudicirajući odluku Žalbenog vijeća.

I kad hrvatski premijer Ivica Račan kaže da »sve što dolazi iz Europe ne mora biti pravedno i točno«, možda je najbolje rezimirao diplomatski udar na Hrvatsku koji traje sada već dva mjeseca. Sljedeći događaji će to i potvrditi, jer je sigurno da će Hrvatska poštivati odluku Žalbenog vijeća i nastaviti suradnju s Haagom. Ali, šteta počinjena zbog često neopravdanih i neargumentiranih kritika na hrvatski račun će, nažalost, ostati, s političkim posljedicama koje će se bolje moći iščitati tek u vremenu koje dolazi.

Jurica Körbler