Jutarnji list: 25. 11. 2002.

HRVATSKA - HAAG Haaški sud od svog osnivanja zainteresiran za 20-ak osoba iz vojske i civilne vlasti

OPTUŽNICE ZA OLUJU I PROTIV POLITIČARA?

Nakon Tudmanove i Šuškove smrti čini se da Haag veze Zagreba i BiH ispituje samo u kontekstu dokazivanja međunarodnog sukoba

Piše: Snježana Pavić

Haaško tužiteljstvo godinama vodi tri istrage o zločinima HV-a u Oluji, Medačkom džepu i Gospiću 1991. godine. Istrage nisu dovršene i optužnice su, s onima protiv Gotovine, Ademija i Bobetka, tek počele stizati.

Istraga o Gospiću 1991. obustavljena je dogovorom premijera Račana i glavne haaške tužiteljice Carle Del Ponte da taj slučaj preuzme Hrvatska. Iako je Del Ponte potpisala da je za sve inkriminacije protiv Norca nadležno hrvatsko pravosuđe, od ovog se ljeta ponovo spekulira da bi Haag mogao optužiti Norca za Medački džep.

Medački džep

Za zločin nakon akcije HV-a u Medačkom džepu u rujnu 1993. Haag je lani prvo optužio generala Rahima Ademija, tadašnjeg v.d. zapovjednika gospićkog zbornog područja, a u rujnu je objavljena optužnica protiv Janka Bobetka, tadašnjeg načelnika Glavnog stožera. General Petar Stipetić sa sebe je uspio skinuti sumnju nakon razgovora s istražiteljima prije godinu i pol, a admiral Davor Domazet, također osumnjičeni, to tek treba učiniti. Obojica su u Medački džep došla kao izaslanici Glavnog stožera HV-a.

S haaškim istražiteljima o tome je već razgovarao i Željko Sačić koji je u Medačkom džepu bio koordinator policijskih snaga. Mladen Markač je demantirao da je već razgovarao s istražiteljima: razgovor je tek zakazan, a vjeruje se da ih više zanima Markačeva uloga u Oluji nego u Medačkom džepu.

Još u lipnju 1996. godine švedski list Dagens Nyheter objavio je da haaško tužiteljstvo priprema optužnicu protiv hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana i šestorice generala HV-a zbog Oluje 1995. godine. Sve takve navode u Haagu su demantirali. a onda je nakon smrti predsjednika Tuđmana zamjenik glavne tužiteljice Graham Blewitt potvrdio da su namjeravali podignuti optužnicu i protiv njega. Blewitt je početkom 2000. dodao da je istraga protiv Tuđmana obuhvaćala i zločine koje su počinili bosanskohercegovački Hrvati uz podršku i pomoć Zagreba. U ožujku 1999. New York Times objavljuje da je Haag pripremio optužnice protiv Gotovine, Norca i Čermaka za Oluju, a da istraga vodi i do predsjednika Tuđmana.

Sektor Jug i BiH

Vjerovalo se da je general Ivan Čermak, civilni upravitelj Knina nakon Oluje, uspio uvjeriti istražitelje da nije imao kontrolu nad vojskom i policijom, no sada se ponovo spominje da bi i on mogao biti optužen. Zbog Oluje istražitelji su kao osumnjičenike pozvali na razgovore generale Ivana Koradea, zapovjednika 7. gardijske brigade, i Mladena Markača, zapovjednika Specijalne policije. Očekuje se da bi sličan poziv uskoro mogao dobiti i Damir Krstičević, tadašnji zapovjednik 4. gardijske brigade.

Istragu o Oluji Haag je usredotočio na zbivanja u bivšem sektoru Jug, a dio istrage odnosi se i na akciju hrvatskih snaga nakon Oluje u BiH, gdje se opet spominju Gotovina, Krstičević i Korade u vezi sa zločinom u listopadu 1995. u Mrkonjić Gradu. Prema obično dobro informiranim izvorima beogradskog Veritasa, u Zagreb bi uskoro trebale stići tri nove optužnice, a za Oluju bi Haag, osim generala, mogao optužiti i dvojicu bivših visokorangiranih političara. Nema potvrde je li među njima i Ivan Jarnjak, bivši ministar unutrašnjih poslova, čije se ime također spominjalo.

Direktor Veritasa Savo Štrbac još je 1999. Globusu rekao kako će za Oluju biti optuženi Gotovina, Norac, Markač, Krstičevć, Korade i Čermak, da će biti ispitana uloga Stipetića.

Korade s istražiteljima 16. prosinca

Osumnjičeni general Ivan Korade svjedočit će pred haaškim istražiteljima 16. prosinca - rekao nam je jučer njegov odvjetnik Željko Olujić. Olujić se već sastao s predstavnicima Haaškog tribunala u njihovu uredu u Zagrebu kako bi pokušao saznati preciznije teme razgovora. - S genealom Koradeom žele razgovarati o događajima u razdoblju od `91. do `97., no ja sam i dalje s njima u kontaktu i pokušat ću suziti razdoblje o kojemu će se razgovarati rekao je Olujić. (A. PI.)

Veze BiH i Zagreba

Nakon Tuđmanove smrti piramida se narušila pa je aktivirana optužnica protiv Bobetka kao bivšeg načelnika Glavnog stožera. Optužnica protiv predsjednika Tuđmana sasvim sigurno bi se odnosila i na BiH, kako je to potvrdio Blewitt. Još u studenom 1995. godine.

Roy Gutman je, pozivajući se na haaške izvore, objavio da bi brzo mogla biti podignuta optužnica protiv Gojka Šuška i drugih dužnosnika.

Nakon Tuđmanove i Šuškove smrti čini se da je Haag odustao od toga te da ispituje veze Zagreba i BiH samo u kontekstu dokazivanja međunarodnog sukoba, a ne posebnih optužnica.

Razgovori s generalom Červenkom

Optužnice su dočekale novu Račanovu vlast: prošlogodišnja optužnica protiv generala Ante Gotovine nije i posljednja koja je podignuta za Oluju, a napisana je tako da je očito kako je prvooptuženi trebao biti predsjednik Tuđman.

Istražitelji su još 1998. zatražili razgovor s Gotovinom i Ademijem, a procurilo je da su tražili razgovor i s generalom Zvonimirom Červenkom, koji je u vrijeme Oluje bio načelnik Glavnog stožera.

Červenko je, navodno, pristao na razgovor, no on, zbog njegove bolesti, nije održan. General Červenko uskoro je preminio.