Vjesnik: 26. 11. 2002.
U potrazi za nagodbom o medačkoj istini
Za akciju ograničenog vojnog, policijskog i političkog dometa kakva je bila ona u Medačkom džepu haaško tužiteljstvo potegnulo je najveće argumente: aktualnog šefa HV Stipetića, a od bivših stožernog generala Bobetka, prvog vojnog obavještajca Domazeta, gospićkog zapovjednika Ademija, te Sačića,
Markača i Koradea. Sve njih tužiteljstvo je pozvalo u proceduru. Cilj? Još se ne znaZAGREB, 25. studenoga - Zašto je akcija »Medački džep«, po dometima, obuhvatu jedinica Hrvatske vojske i policije, prostornom značenju i učinku operacije za ukupni ishod Domovinskog rata, toliko važna haaškim tužiteljima, a onda i Međunarodnom kaznenom sudu?
Akcija izvedena u rujnu 1993. koja je trajala samo nekoliko dana uz skroman angažman vojnih i policijskih snaga hrvatske obrane, pravosudno je, sa stajališta Haaga, uključila u proces niz ključnih i manje važnih osoba tadašnjeg vojnog, državnog i policijskog vodstva.
Čini se, Haag ocjenjuje »Medački džep« kao probu za »Oluju« i to po svemu. Od toga kako su obje akcije izvedene, koliko i kako su snage angažirane na bojnim, a kako na pozadinskim operacijama, do toga kako su na oslobođeni teritorij nastupale redarstvene jedinice i vojska s posebnim zadacima.
Taj stav vidljiv je iz odabira osoba koje se u različitim statusima pozivaju pred Haaški sud ili pred sudske i tužiteljske istražitelje.
Što se to dogodilo u Medačkom džepu? Ovdašnje novine već su u jesenskim izdanjima zabilježile munjevitost akcije hrvatskih snaga i naknadno haranje tim područjem »hrvatskih vojnih i policijskih odora«. Isto tako, zabilježile su učestalo spominjanje tzv. humanog preseljenja, metode stvaranja nacionalno čistih prostora na mjestima gdje su ranije miješano živjeli Hrvati, Srbi i predstavnici drugih etnosa.
Je li to, taj začetak jedne političke opcije (»humanog preseljenja«), toliko zaintrigirao Haag da poseže za najteže mogućim optuženjima najviših mogućih nositelja vojnih i policijskih dužnosti iz aktualnoga i onog doba?
Naime, u povodu »Medačkog džepa« je, prije godinu i pol, haaškim istražiteljima govorio tadašnjih šef Hrvatske vojske general Petar Stipetić. On i njegov branitelj Čedo Prodanović tri su dana puno radno vrijeme razgovarali s njima u zagrebačkom sjedištu Haaškoga suda. Trodnevno ispitivanje admirala Davora Domazeta pokazalo je da ih je ovoga puta zanimao šef vojne obavještajne
službe HV-a. Jer, optužnica protiv tada stožernog generala HV-a Janka Bobetka je najprije osporena, a potom se pokazala nekorisnim aktom zbog zdravstvenoga stanja optuženika. U osnovi, oba su poziva utemeljena na događajima vezanim uz akciju »Medački džep«. Prije njih, na Sud je pozvan general Rahim Ademi, ali - osim odlaska u Haag i odluke da početak suđenja čeka kod kuće - nije iskusio procesna pravila Haaga.Osumnjičenički status Mladena Markača njegov odvjetnik Miroslav Šeparović opisuje kao iščekivanje izravno odgovaranje na istražiteljska pitanja. Termin još nije određen.
Termin ispitivanja Ivana Koradea njegov odvjetnik Željko Olujić zna - 16. prosinca. Ali, »do tada moramo suziti razdoblje inkriminirane odgovornosti od 1991. do 1997. kako to piše u pozivu na realno razdoblje«, kaže Olujić Vjesniku. Dodaje kako neće tražiti da ispitivanju svjedoči predstavnik Vlade, ali će ustrajati na konkretnosti optuženja zbog kojih njegov klijent ima status osumnjičenika.
Koordinator policijskih snaga u »Medačkom džepu« Željko Sačić o akciji je već odgovarao haaškim istražiteljima, iako su i poziv i istup prošli medijski nezamijećeno. S obzirom na ranije najave upućenih, na Sačića je pala sjena mogućeg »dogovorenog svjedoka« koji će vlastitu kaznenopravnu kožu isku
piti "prodajom" kože nekog poznatog, a onda i još nepoznatih osumnjičenika/optuženika.Kako pokojni Franjo Tuđman i Gojko Šušak, predsjednik države i njegov najmoćniji ministar obrane, nisu dostupni Haagu, popisu moguće odgovornih nedostaje samo jedan šef -
šef policije.Šef vojske, Bobetko, je u statusu optuženika u bolnici, pod vještačenjem liječničkog konzilija osnovanog na zahtjev suca istražitelja Zorana Luburića iz Županijskog suda u Zagrebu.
Šef vojnih obavještajaca admiral Domazet prekinuo je iskaz onda kad su istražitelji odbili reći činjenična optuženja koja ga eventualno terete. Ademi, šef vojne zone u kojoj se »Medački džep« zbivao, kao optuženik je pušten kući do početka procesa.
Mirko Norac, ključna »lokalna« vojna, politička i stranačka osoba ličkoga kraja, procesuiran je u Rijeci zbog sumnje u počinjeni ratni zločin u Gospiću. Za njega je »Medački džep« samo druga pravosudna faza u Haagu.
Dakle, sve relevantne sudionike akcije »Medački džep« haaška je procedura već nabrojila. Ostaje još samo jedno, a ne i više imena: ime šefa policije u to vrijeme. Signal da bi Haag mogao pozvati Ivana Jarnjka, a o njemu je riječ, poslan je onoga trenutka kad je procurila vijest o saslušanju Željka Sačića, policijskog operativca u Lici.
Kad Haag završi slučaj »Medački džep«, neće biti teško prema istom načelu konstruirati mrežu optuženika, osumnjičenika ili svjedoka i za »Oluju«. Tada će postati jasno da je pravosudni postupak u »Medačkom džepu« i poveden kao generalna proba za »Oluju«.
Vlado Rajić