Slobodna Dalmacija: 06. 12. 2002.

KAKO TEKU ISTRAGE ZBOG SUMNJI U ZLOUPORABE U SLOBODNOJ DALMACIJI

Svjedoci i vještaci o putevima novca

Vrhovni sud ovih će dana rješavati žalbe osumnjičenika na rješenje o otvaranju istrage povodom pretvorbe "Slobodne Dalmacije" - U istrazi o "isisavanju novca" iz SD saslušano je dvadesetak svjedoka, a u tijeku je financijsko vještaćenje

Piše: Jadranka MATIĆ

Prema neslužbenim najavama Vrhovni sud Republike Hrvatske ovih će dana rješavati žalbu osumnjičenika na rješenje o otvaranju istrage zbog osnovane sumnje da su zloporabama u gospodarskom poslovanju u trenutku pretvorbe oštetili "Slobodnu Dalmaciju". Na taj će se način nastaviti rješavanje spisa "Slobodna Dalmacija" u dijelu koji se odnosi na sve ono što se, sudeći po prijavama, nezakonito događalo u procesu pretvorbe provedenom 1993. godine.

Premda se sporna pretvorba "Slobodne" iz društvenog poduzeća u dioničko društvo dogodila prije gotovo jednog desetljeća, i premda se tijekom tog razdoblja nakupilo desetak kaznenih prijava (među ostalima Udruge polagatelja prava na dionice SD, Samostalnog sindikata grafičara SD, Mate Vekića), koje su teretile sudionike, Općinsko državno odvjetništvo Split tek je 17. ožujka 2001. godine podnijelo istražni zahtjev protiv Frane Mitrovića, u vrijeme pretvorbe direktora Splitske banke, Metoda Jurišića, tada predsjednika Upravnog odbora "SD", te Miroslava Kutle.

Pogodba iz 1993.

Zahtjev je podnesen tek tada jer je, nakon devet godina kaznenom prijavom odreagirala i Policijska uprava splitsko - dalmatinska. Istražni zahtjev podnesen je pak zbog toga što su Mitrović i Jurišić bez javnog prikupljanja ponuda i bez izlaska na Burzu, izravnom pogodbom 12. svibnja 1993. prodali "Globus Holdingu" dionice "Slobodne Dalmacije". Te su se dionice nalazile u vlasništvu Splitske banke, a prodane su za nominalni iznos od 3,7 milijuna njemačkih maraka (100 DEM po dionici).

Međutim, nakon što je Frane Mitrović iznio svoju obranu u kojoj je teretio druge osobe, 5. listopada 2001. godine istražni zahtjev podnesen je i protiv Pere Jurkovića, u to vrijeme guvernera Narodne banke Hrvatske i Ante Letice, tada predsjednika Upravnog odbora Splitske banke, koje se sumnjiči da su na sastancima i u neposrednim kontaktima nagovarali Franu Mitrovića da dionice Slobodne proda "Globus Holdingu". Na listi osoba protiv kojih je podnesen istražni zahtjev našli su se Ivan Kaleb, inače zaposlenik "Slobodne Dalmacije" i u to vrijeme punomoćnik malih dioničara, kojeg se sumnjiči da je bez prethodnog utvrđivanja volje malih dioničara, izjavio da mali dioničari nisu zainteresirani za otkup dionica. Mali dioničari imali su, naime, tada pravo prvokupa.Kao tadašnji v.d. direktor "SD" na listi onih protiv kojih je podnesen istražni zahtjev našao se i Ante Bušić kojeg se sumnjiči da je 15. siječnja 1993. potpisao neistinite ugovore o postojanju potraživanja Splitskoj, Privrednoj i Dubrovačkoj banci prema Slobodnoj Dalmaciji i time im omogućio njihovo pretvaranje u vlasnički udio Slobodne.

Iz istog razloga, poticanja Mitrovića na prodaju te s pozivanjem na svoju političku moć, na listi osumnjičenika našli su se Ivić Pašalić kao tadašnji tajnik HDZ-a te Drago Krpina kao povjerenik Vlade RH za Dalmaciju. Pašalić i Krpina na listi su se našli ne samo zbog Mitrovićeva iskaza, još više teretili su ih, naime, transkripti razgovora iz Ureda predsjednika RH Franje Tuđmana. Međutim, kako su Pašalić i Krpina imali zastupnički imunitet, 5. listopada 2001. godine tek je upućen zahtjev da im se imunitet skine što je 16. studenog 2001. Sabor svojom odlukom i učinio.

Objedinjavanje nije uspjelo

Nekoliko dana kasnije, 28. studenog Općinsko je državno odvjetništvo podnijelo zahtjev za proširenje istrage protiv Pašalića i Krpine.

Potom je uslijedila uobičajena procedura u postupku tijekom koje su u lipnju 2002. ispitani osumnjičenici Kutle, Pašalić i Krpina. Nakon što su svi ispitani, istražni sudac Županijskog suda u Splitu Stanko Grbavac izrazio je neslaganje s istražnim zahtjevom, međutim, Vijeće Županijskog suda je 11. rujna 2002. godine donijelo rješenje o provođenju istrage.

U zakonskom roku, a to znači tri dana nakon što im je uručeno, protiv rješenja Vijeća Županijskog suda, osumnjičeni su podnijeli žalbu Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. Odluka Vrhovnog suda, koja bi trebala, dakle, uskoro uslijediti, bit će konačna.

Na splitskom sudu rješava se još jedan predmet "Slobodna". Županijsko državno odvjetništvo u Splitu podnijelo je, naime, 2. studenog 1999. godine istražni zahtjev protiv Miroslava Kutle i još pet osoba zbog osnovane sumnje da su počinili sedam kaznenih djela zloporabe ovlasti u gospodarskom poslovanju čime su znatno oštetili Slobodnu Dalmaciju. Predmet je zapravo od ranije poznat kao "slučaj isisavanja sredstava iz Slobodne".

Rješenje o provođenju istrage protiv Kutle, te Tomislava Draguna, Ante Bušića, Ivice Bočine, Dubravke Vučković i Nikole Piasevolia), doneseno je 12. rujna 2000. godine, ali je u međuvremenu puno vremena potrošeno na pokušaje objedinjavanja ovog s drugim predmetima koji se protiv Kutle vode u Zagrebu. Objedinjavanje nije uspjelo, pa je istraga protiv Kutle i dr. nastavljena u Istražnom centru Županijskog suda u Splitu. U međuvremenu je ispitano dvadesetak svjedoka, a u tijeku je financijsko vještačenje. Nalog za vještačenje izdao je još 22. svibnja ove godine, istražni sudac Ivan Bartulović. Neslužbeno obrazloženje višemjesečnog trajanja tog postupka jest složenost predmeta.