ZAGREB, 5. prosinca – Nakon sastanka predsjednika Stjepana Mesića i premijera Ivice Račana u ponedjeljak, sve je izvjesnije da će do kraja godine biti imenovani šefovi triju hrvatskih tajnih službi. Od travnja ove godine, otkako su na čelnim mjestima Obavještajne agencije (OA), Protuobavještajne agencije (POA) i Vojno-sigurnosne agencije (VOA) vršitelji dužnosti, traje pravni vakuum u tom dijelu državne uprave.

Čini se kako je dogovor Mesić – Račan da general Petar Stipetić ipak ode u mirovinu i napusti mjesto načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga, bio ključan i za dogovor o imenima šefova tajnih službi. Kako se Mesić ipak ne namjerava odreći usluga generala Stipetića, neslužbeno doznajemo da će nakon odlaska s dužnosti imenovati svojim savjetnikom za vojna pitanja i obranu. Tu je savjetničku dužnost dosad je obnašao general Imra Agotić. On bi, prema neslužbenim informacijama, trebao preuzeti mjesto čelnog čovjeka Obavještajne agencije – OA je bivši HIS, a njeno polje rada je prikupljanje informacija o stranim obavještajnim službama, međunarodnim teroristima, međunarodnom organiziranom kriminalu... Trenutno, v.d. šefa OA-e je Damir Lončarić, bivši policajac, kojeg je na tu dužnost doveo sad već bivši predstojnik Ureda za nacionalnu sigurnost (UNS) Tomislav Karamarko.

Agotić je iskusni obavještajac. Do formalnog priključenja Zboru narodne garde, početkom srpnja 1991., radio je u Kontraobavještajnoj službi JNA, u Komandi ratnog zrakoplovstva V. armijske oblasti u Zagrebu. Šef Vojno-sigurnosne agencije, donedavno SIS-a, bit će brigadir Gordan Čačić. O Čačiću su se Mesić i Račan usuglasili još ljetos. Koliko imenovanja čelnih ljudi tajnih službi ovise o dogovoru stranaka koalicije, pokazuje i slučaj najnovijeg neslužbenog kandidata za mjesto prvog čovjeka Protuobavještajne agencije, bivšeg SZUP-a. Sadašnji v. d. šefa POA-e je Franjo Turek, koji je na taj položaj došao nakon trećesiječanjskih izbora kao čovjek iza kojeg je stajao HSLS. Turek je dugo odlijevao frakcijskim sukobima u HSLS-u koji su se odrazili i na njegovu poziciju šefa POA-e. Njegovu je smjenu, navodno, još proljetos tražila Đurđa Adlešić, tada predsjednica saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, koja ga je 2000. i kandidirala za mjesto na kojem jest.

Tureka se prozivalo i zbog uloge koju je kao operativac SZUP-a imao u Gospiću 1991. Zapravo, višemjesečno odugovlačenje čelnih ljudi države s imenovanjem šefova tajnih službi ponajprije se ticalo pronalaženja rješenja za glavnog čovjeka POA-e. Na to bi mjesto, prema zadnjim informacijama, trebao biti imenovan Josip Vresk, dosadašnji zamjenik ministra policije. O Vresku se više puta pisalo, u nekim drugim kadrovskim križaljaka, kao o HSS-ovu čovjeku. Predsjednik Sabora i HSS-a Zlatko Tomčić već se izborio da Ante Markov, HSS-ovac iz Šibenika, postane predsjednik saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, parlamentarnog tijela koje ima zadaću nadzirati rad svih tajnih službi.

Prema novom Zakonu o sigurnosnim službama, koji vrijedi od 1. travnja, ukinut je UNS, a uspostavljen je Ured Vijeća za nacionalnu sigurnost, tijelo koje treba obavljati stručne i administrativne poslove za vrh sigurnosno-obavještajne piramide. No taj ured još nije ni ustrojen, a nekmoli da je dobio čelnog čovjeka... Kako se očekuje, Vijeće za nacionalnu sigurnost – u kojem su predsjednik Mesić, premijer Račan, potpredsjednik Vlade Goran Granić, ministri Tonino Picula, Željka Antunović, Šime Lučin i načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga – na skorašnjem bi sastanku trebalo imenovati predstojnika Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost. To će tijelo provoditi smjernice Vijeća, te analizirati i operativno nadzirati tajne službe. O kandidatu za tu dužnost još nema informacija.