Slobodna Dalmacija: 13. 12. 2002.
KAROL JAKUBOWICZ, PREDSTAVNIK ZA SLOBODU MEDIJA OESS-a, OŠTRO KRITIZIRAO NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O HRT-u
Prisavlje pod strožim političkim nadzorom
ZAGREB — Pravi razlog za usvajanje novog Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji jest veća politička i administrativna kontrola HRT-a, ustvrdio je Karol Jakubowicz, predstavnik za slobodu medija OESS-a, u svom komentaru na radnu verziju nacrta prijedloga Zakona o HRT-u. Pred saborskim zastupnicima ovih se dana, naime, našla tek neznatno izmijenjena verzija Zakona o HRT-u u kojoj je usvojeno samo nekoliko Jakubowiczevih primjedbi.
U izvještaju koji je sastavio tijekom nedavnog boravka u Hrvatskoj Jakubowicz tvrdi da bi najbolje bilo prekinuti rad na postojećem nacrtu, to više što se čini kako je tekst zakona "napisan u žurbi te sadrži mnogo pogrešaka i nedosljednosti u formi i sadržaju".
Na dvadesetak stranica analiza i komentara zakona koji je posvadio političare, novinare i vodstvo HRT-a, stručnjak OESS-a i Vijeća Europe ističe kako Zakon o HRT-u "ne udovoljava europskim standardima glede javnog radiotelevizijskog emitiranja", te da bi svaka izmjena zakona trebala osigurati jačanje demokracije, vladavine prava, poštovanja ljudskih prava i zaštita manjina. "Nacrt prijedloga Zakona o HRT-u ne udovoljava ni jednom od navedenih ciljeva", piše Jakubowicz.
Jakubowicz ističe kako nije bilo potrebno pisati potpuno novi zakon samo zato što se sustav nije dovoljno brzo prilagodio postojećem. Tako on, primjerice, kritizira namjeru iz radne verzije Zakona o HRT-u da dođe do razdvajanja HRT-a na Radio, Televiziju i Glazbenu proizvodnju.
"Nikad nije bilo potpuno jasno zašto je predloženo razdvajanje kad nisu poznate procjene o financijskim i drugim posljedicama", prigovorio je Jakubowicz, predloživši da HRT zadrži što je moguće više sadašnjeg organizacijskog okvira kako bi se izbjegle nepotrebne promjene, zakon doveo u što veću suglasnost s europskim standardima, osigurao njegovu dugoročnu neovisnost i uklonio izglede
za upletanje izvana u njegovo funkcioniranje.Unatoč Jakubowiczevim primjedbama, i dalje je kao najsporniji dio ostao način imenovanja članova Vijeća HRT-a u Hrvatskom saboru.
"Sve ovo znači da bi Hrvatski sabor zadobio još veću kontrolu nad HRT-om nego što je sada ima. Imenovanje svih članova Vijeća HRT-a od Sabora bio bi ozbiljan i nedemokratski čin unatrag", piše stručnjak OESS-a, napominjući kako će ovaj zakon, ako bude usvojen u ovom obliku, "smanjiti, a ne povećati, neovisnost HRT-a".
Jakubowicz ističe kako bi trebalo zadržati sadašnji način imenovanja članova Vijeća HRT-a, ali predlaže da se njihov broj s 25 smanji na 21 člana, te da se oni bave strateškim pitanjima. Usput Hrvatskoj odaje priznanje zbog postojećeg sustava imenovanja Vijeća iz ustanov
a civilnog društva koje je ravno najboljim rješenjima u ovom području i može služiti kao primjer koji valja slijediti.Posebno je zanimljivo što Jakubowicz smatra kako je funkcija ravnatelja HRT-a "uglavnom suvišna", budući da će pojedinim organizacijskim jedinicama, unutar sustava ili zasebno, ionako upravljati njihovi ravnatelji. Stoga kao alternativno rješenje ekspert OESS-a predlaže da ravnatelj HRT-a samo predstavlja i zastupa HRT, umjesto da njime upravlja i rukovodi.
Jakubowicz je istaknuo da bi se moglo osnovati Nadzorno vijeće HRT-a čija bi dva člana imenovala oporba u Saboru, a jednog stranka na vlasti. Ono bi nadziralo upravu i financije te izvještavalo Vijeće HRT-a o bilo kakvim nepravilnostima.
Koliko se može vidjeti iz konačnog Prijedloga zakona o HRT-u koji se ovih dana nalazi pred saborskim zastupnicima, usvojene su dvije Jakubowiczeve ključne primjedbe: pristalo se na sugestiju da Vijeće HRT-a bira ravnatelja HRT-a na temelju javnog natječaja, a i odustalo se od razdvajanja sustava HRT-a i njegova definiranja kao zajednice javnih ustanova.
Tomislav KLAUŠKI