Vjesnik: 18. 12. 2002.

EU zamjenjuje NATO na Balkanu

Prvi rezultat sporazuma osjetit će se u veljači, kada će EU od NATO-a preuzeti makedonsku mirovnu misiju / U veljači će se znati i što EU treba učiniti i u kakvim zakonskim okvirima kako bi njegove snage zamijenile SFOR u BiH

BRUXELLES, 17. prosinca (Od Vjesnikove dopisnice) - Europska Unija i NATO konačno su se, nakon duge dvije godine natezanja i blokiranja dogovorili o sklapanju okvirnog sporazuma o suradnji. Okvirni će sporazum omogućiti zemljama članicama EU da na EU misijama koriste NATO-ove kapacitete i uhodan sustav planiranja.

Uspješnom trgovinom, franko-njemačkog dvojca »Berlin plus« je konačno dobio zeleno svjetlo. »Berlin plus« je koncept po kome EU članovi NATO-a mogu sudjelovati u mirovnoj akciji u susjedstvu EU namijenjenoj stabilizaciji i očuvanju mira i pritom koristiti NATO-ove kapacitete planiranja, veze te obavještajne podatke.

Prvi rezultat sporazuma osjetit će se u veljači, kada će EU od NATO-a preuzeti makedonsku mirovnu misiju. NATO je nedavno produžio svoju prisutnost u Makedoniji na šest mjeseci, uz ogradu da revizija zadatka slijedi u veljači. Dakle teren je već bio pripremljen da EU preuzme tu misiju. U veljači će se također znati i što EU može ili smije učiniti i u kakvim zakonskim okvirima kako bi njegove snage zamijenile SFOR u BiH. Prethodnica u vidu policijskih snaga EU-a stiže u BiH u siječnju, zamjenjujući međunarodne policijske snage.

Iz glavnog sjedišta NATO-a u Bruxellesu pristiglo je priopćenje glavnog tajnika Georgea Robertsona: »Sjevernoatlantsko je vijeće prihvatilo seriju odluka kako bi održavalo tijesne i transparentne odnose s EU i podržavalo operacije vođene od EU-a u kojima NATO neće u potpunosti sudjelovati, sve u s skladu s odlukama Washingtonskog summita«, objavio Robertson.

Projekt je bio zaleđen dvije godine zbog protivljenja Turske i povremene blokade Grčke. U okvirima načina odlučivanja u NATO-u, gdje se svaka, doslovno svaka odluka usvaja jednoglasno, izostanak suglasnosti vodi blokadi. Na summitu u Kopenhagenu »francusko-njemački motor« opet je bio efikasan, Jacques Chirac i Gerhard Schröder sinkronizirano su pritisnuli svog turskog kolegu Abdullaha Güla i šefa mu u sjeni Recepa Tayyipa Erdogana. Turska je za uzvrat dobila datum za provjeru njezinih dosega u ispunjavanju demokratskih »kopenhagenskih kriterija« za EU ulaznicu i obećanje da će po pozitivnim nalazu pregovori slijediti »što je moguće prije«.

Zajednička europska sigurnosna i obrambena politika bila je tri godine, od helsinškog summita, slovo na papiru, oživljeno dogovorom postignutim ovih dana na Europskom vijeću u Kopenhagenu. Snage bi trebale postati operativne iduće godine, kako je Javier Solana ponavljao bezbroj puta čekajući sporazum s NATO-om. Mirovni bi vojni pogon EU-a trebao imati oko 60.000 vojnika. Prvi bi test EU misije u praksi trebao biti makedonski zadatak, potom, nakon odlaska SFOR-a iz BiH, slijedi ozbiljnije, zahtjevnije preuzimanje preostalih zadataka stabilizacije mira. Glasnogovornik NATO-a Yves Brodeur je izjavio: »Pristup NATO-ovom planiranju otvara se za EU doslovno odmah«, rastumačio je skepticima Brodeur. Pojasnio je da će NATO-ovi kapaciteti za planiranje biti ograničeno dostupni samo članicama Partnerstva za mir i državama koje s NATO-om imaju sklopljene bilateralne sporazume o suradnji.

Lada Stipić Niseteo