Vjesnik: 18. 12. 2002.

»Hrvatska će tek nakon izbora dobiti status kandidata za EU«

Mimica: Kandidatura Hrvatske trebala bi biti poslana prije summita EU-a u Solunu u lipnju/ Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju još nije stupio na snagu jer ga je ratificiralo samo šest članica EU-a/ Ostale zemlje bi to trebale učiniti do listopada 2003.

ZAGREB, 17. prosinca - »Podnošenjem zahtjeva za članstvo u Europskoj uniji u veljači 2003. Hrvatska bi, uz povlačenje pametnih poteza, od potencijalnog kandidata postala aplikant za članstvo, a status kandidata dobit će vjerojatno tek nakon što prođu izbori kako se to ne bi koristilo u predizbornoj kampanji. Pregovori o pristupanju EU trebali bi početi 2005. kako bismo 2007. postali njezinim članom«, rekao je u utorak pomoćnik ministra vanjskih poslova Mario Nobilo, u utorak na zajedničkoj sjednici saborskih odborâ za vanjsku politiku i europske integracije.

Dodao je kako postoji opasnost da se EU ne očituje o kandidaturi Hrvatske ni nakon izbora zbog »velikog zalogaja« koji Uniju očekuje nakon primanja 10 novih članica, no s obzirom na veličinu Hrvatske njezino primanje ne bi trebalo predstavljati problem. Kao preduvjete za »slovenizaciju« međunarodnog položaja Hrvatske Nobilo je naveo i konsenzus o Prevlaci, medijima i povratku izbjeglica.

Sjednica odborâ bila je sazvana radi rasprave o Nacionalnom programu za pridruživanje EU 2003. i politici Hrvatske prema EU i zemljama u regiji. Prema riječima ministra za europske integracije Nevena Mimice, kandidatura Hrvatske trebala bi biti poslana prije summita EU-a u Solunu u lipnju gdje bi se primila na znanje. Vlada predlaže opću suglasnost hrvatske javnosti o tom pitanju, a od Sabora očekuje donošenje potrebnih zakona i propisa.

Potpredsjednik Odbora za vanjsku politiku i predsjednik HDZ-a Ivo Sanader istaknuo je da Hrvatska treba istodobno voditi borbu za individualan pristup EU, ali i za stabilizaciju zemalja Jugoistočne Europe.

»Hrvatska se te obveze prema međunarodnoj zajednici ne odriče, jer je ona i u njenom interesu, ali odričemo se statusa taoca. Naša diplomacija u tome nije dovoljno agresivna što se pokazalo nakon izjave Güntera Verhaugena da Hrvatska pripada srednjoj Europi. Umjesto da ju iskoristimo i jasno kažemo da je ona i naš stav, mi smo se povukli u mišju rupu«, kazao je Sanader. On je podržao dogovor svih parlamentarnih stranaka o podnošenju kandidature za članstvo u EU, dodavši da bi u njega trebalo uključiti i predsjednika Mesića, »koji se sada, poput nekih članica EU-a, protivi kandidaturi u ovom trenutku«.

Predsjednik Odbora za europske integracije i DC-a Mate Granić upozorio je da ni jedna od zemalja »zapadnog Balkana«, osim donekle Albanije, ne podržava individualan pristup Hrvatske već sve aktivno rade na zajedničkom ulasku u EU.

»U EU nitko nije protiv kandidature Hrvatske, ali nitko ju nije spreman izravno podržati i zagovarati. Stoga se Hrvatska treba nametnuti EU agresivnijom i aktivnijom politikom i izborom dviju zemalja koji će lobirati za nju. Jedna od njih svakako treba biti Austrija, čiji je kancelar Wolfgang Schüssel naš glavni zagovornik«, rekao je Granić.

Drago Krpina (HDZ) spomenuo je da Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju još nije stupio na snagu jer ga je ratificiralo samo šest članica EU-a. Prema Mimičinim riječima, ostale bi to trebale učiniti do listopada 2003.

Odbori za Ustav, Poslovnik i politički sustav te za zakonodavstvo raspravljali su također o spomenutome programu, koji su podržali, naglasivši značenje koje on ima kako bi se Hrvatska izdvojila iz paketa balkanskih zemalja i samostalno rješavala problem svog ulaska u EU.

Kvorum je imao samo Odbor za Ustav, koji je jednoglasno podržao strategiju. Odbor za zakonodavstvo svoju će odluku donijeti u srijedu.

Marijan Lipovac i Vlado Rajić