Vjesnik: 19. 12. 2002.

Kakvi su grijesi jednog od utemeljitelja HDZ-a?

Interna revizija Ministarstva vanjskih poslova ustanovila je da je Grubišić 2000. godine potrošio 266.000 kuna više nego što mu je odobreno za reprezentaciju / Sporan kredit za kuću u Markuševcu, u susjedstvu Ćesića Rojsa i Šuška / Grubišić se hvalio da je zajedno s dr. Tuđmanom dočekao zastupnike iseljeništva koji su dolazili na I. opći sabor HDZ-a, na kojem je on izabran za potpredsjednika Izvršnog odbora

ZAGREB, 18. prosinca - Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu podnijelo je prošloga tjedna istražni zahtjev protiv bivšeg hrvatskog generalnog konzula u Mostaru Ćire Grubišića zbog sumnje da je dva puta zlorabio službene dužnosti i ovlasti, čime je navodno oštetio Hrvatsku za 593.814,46 njemačkih maraka. U obavijesti Županijskog državnog odvjetništva medijima ne navode se pojedinosti kaznenog djela. Iz pravosudnih se krugova pak neslužbeno može čuti da su kao osnova za postupak Županijskog državnog odvjetništva poslužili nalazi Interne revizije Ministarstva vanjskih poslova iz 2000. godine.

Prema nalazu te revizije, u dokumentu »Pregled planiranih i ostvarenih troškova reprezentacije«, kaže se da je bivši generalni konzul Republike Hrvatske u Mostaru Ćiro Grubišić tijekom 1999. umjesto dopuštenih 104.547 potrošio 372.397 kuna. Ta je informacija objavljena u vrijeme Grubišićeve smjene, u ljeto 2000. Grubišić je dužnost generalnog konzula u Mostaru obnašao od 1994. godine.

Uoči njegove smjene objavljeno je da je bio korisnik gradskog stana u Zagrebu, ali i da mu je Hrvatska poštanska banka dala 550.000 kuna kredita za dovršenje kuće u zagrebačkom Markuševcu, za koju se tvrdilo da je bespravna gradnja. HPB je u većinskom državnom vlasništvu i, osim braniteljima, drugim građanima nije davao kredite. Tada se pisalo da je Grubišić dobio kredit iako nije priložio građevinsku dozvolu za kuću koju je banci predložio za hipoteku.

Grubišić se nedavno spominjao i na zagrebačkom suđenju za ubojstvo Vjeke Sliška. Svjedočeći o svojim odnosima s pokojnim Sliškom, poduzetnik Hrvoje Petrač je opisao kako se s njim sastao: »Već se tada pričalo da smo Sliško i ja u sukobu, iako to nije istina. Nisam ga htio nazvati, ali me Brajević nagovarao i rekao da ga je to zamolio konzul Ćiro Grubišić. Ja sam pak čuo da je Vjeko opake naravi. Ipak sam ga nazvao i ugodno smo razgovarali«.

Bivši generalni konzul u Mostaru Ćiro Grubišić u Markuševcu je napravio kuću u susjedstvu saborskog zastupnika Ljube Ćesića Rojsa i pokojnog ministra obrane Gojka Šuška. S pokojnim je ministrom bio povezan mnogo prije rata, preko svog brata dr. Vinka Grubišića, jezikoslovca koji je živio u Torontu. Njegov brat Vinko se 1983. nalazio u »norvalskom krugu« - Ante Beljo, fratar Ljubo Krasić, Gojko Šušak, koji su te godine osnovali HIŠAK (Hrvatsku iseljeničku školu Australije, Kanade i SAD-a) sa sjedištem u Torontu. Grubišić se pohvalio novinarima da ga je HIŠAK 1983., nakon posjeta bratu, imenovao predstavnikom za Hrvatsku.

Grubišić je 1986. napustio posao u Elektroprivredi i otvorio mesnicu u zagrebačkom naselju Sloboština. Mesnica je, prema njegovim riječima, bila samo paravan za djelatnosti HIŠAK-a.

U feljtonu Darka Hudelista »Crne rupe u političkoj biografiji Gojka Šuška« zabilježena je Grubišićeva izjava da je već 1987. uspostavljen povijesni dogovor dr. Franje Tuđmana i Gojka Šuška o koncepciji buduće hrvatske države. Naime, dr. Vinko Grubišić je 1987. pisao bratu Ćiri da ih je Tuđman posjetio u Kanadi.

Svojedobno se Grubišić pohvalio da je, zajedno s dr. Franjom Tuđmanom, na zagrebačkom aerodromu dočekivao predstavnike iseljeništva koji su dolazili na I. opći sabor HDZ-a, na kojem je on izabran za potpredsjednika Izvršnog odbora stranke. Zato nije isključeno da će se aktualna istraga tumačiti kao politički pritisak na utemeljitelje HDZ-a.

Željko Peratović