Vjesnik: 03. 01. 2003.

Brži otkazi i niže otpremnine

Otkazni rokovi skraćuju se na dva tjedna do tri mjeseca/ Otpremnine upola niže - od pola do četiri bruto plaće/ Sindikati prijete generalnim štrajkom/ Za razliku od sadašnje mogućnosti sklapanja ugovora o radu na određeno vrijeme samo iznimno za zamjene i sezonske poslove, ubuduće bi se na određeno zapošljavalo bez ograničenja i za sve druge poslove, ali najdulje tri godine, pa je i upitno tko bi uopće više zapošljavao radnike na neodređeno vrijeme

ZAGREB, 2. siječnja - Smanjivanje otkaznih rokova i otpremnina te slobodno sklapanje ugovora o radu na određeno vrijeme predlaže se u izmjenama Zakona o radu, koje je izradilo Ministarstvo rada i socijalne skrbi. U siječnju počinju pregovori sa socijalnim partnerima, a sindikati prijete i generalnim štrajkom ustraje li Vlada na "kresanju" radnih prava.

Izmjene ZOR-a jedan su od uvjeta na koji se Vlada obvezala za sklapanje novoga aranžmana s MMF-om. Nakon što se sindikati i poslodavci do 10. siječnja očituju o prijedlogu izmjena te brzopoteznih pregovora, izmjene ZOR-a 7. veljače stižu u Sabor, a trebale bi biti usvojene do kraja veljače.

»Vlada nas je opet izigrala i dovela pred svršeni čin, jer je pristala na diktat MMF-a bez dogovora sa socijalnim partnerima«, ističe predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever. Sindikati su iz medija saznali da je u aranžman s MMF-om upakirano i smanjenje prava, tekst izmjena ZOR-a držan je u tajnosti od listopada, a sindikatima je uručen u prosincu, dan uoči sjednice Sabora, koji je dao zeleno svjetlo novom aranžmanu.

»Čak ni termini pregovora i upućivanja u parlament nisu dogovoreni sa socijalnim partnerima«, napominje Sever, a potpredsjednik Vlade Goran Granić im u dopisu poručuje da u vrijeme pregovora ništa ne iznose u javnost. »To je besmisleno, jer sindikati jedino kroz medije mogu senzibilizirati javnost i svoje članstvo«, kaže Sever, koji predlaže široku javnu raspravu o izmjeni ZOR-a, a ako treba i referendum građana.

Prema prijedlogu Ministarstva, poslodavci bi ubuduće brže i jeftinije otpuštali radnike. Otkazni rokovi upola se skraćuju i trajat će od dva tjedna za radnike s manje od dvije godine radnog staža do tri mjeseca za one s više od 20 godina staža.

Radnicima s dvije godina staža otkazni rok skraćuje se s dva mjeseca na tri tjedna, a s pet godina sa tri mjeseca na samo mjesec dana. Umjesto sadašnja četiri mjeseca, radnik s deset godina staža imat će otkazni rok dva mjeseca, a s 20 godina staža skraćuje se sa šest na tri mjeseca. Radnici stariji od 55 godina i s 20 godina staža dobit će dodatna dva tjedna otkaznog roka, a stariji od 55 godina još mjesec dana otkaznog roka.

Uz otkazne rokove upola se smanjuju i otpremnine. Sada radnik ima pravo na pola neto plaće po godini staža, a najmanja je otpremnina za dvije godine staža jedna neto plaća. Po novome, za dvije godine rada radnik bi dobio polovinu bruto plaće. Za pet godina rada dobio bi jednu bruto plaću, za deset godina rada dvije bruto plaće, za 20 godina rada tri, a za 25 godina rada četiri bruto plaće.

Smanjenje otpremnina najviše će pogoditi starije radnike, pa će tako radnik s 20 godina staža umjesto deset neto plaća dobiti tri bruto plaće, a sa 25 godina staža četiri bruto umjesto sadašnjih 12,5 neto plaća. Da bi se zaštitili stariji radnici, predlaže se da radnici sa 50 godina i više od 20 godina staža dobiju još jednu bruto plaću, a nakon 25 godina staža još dvije bruto plaće.

Izmjenama ZOR-a malim bi se poslodavcima olakšalo otpuštanje radnika. Predlaže se da poslodavac koji zapošljava 20 radnika (do sada 10 radnika), bude oslobođen zbrinjavanja viška zaposlenih. Tako bi u slobodnom režimu otkaza bilo oko 250.000 radnika u malim tvrtkama.

Za razliku od sadašnje mogućnosti sklapanja ugovora o radu na određeno vrijeme samo iznimno za zamjene i sezonske poslove, ubuduće bi se na određeno zapošljavalo bez ograničenja i za sve druge poslove, ali najdulje tri godine, pa je i upitno tko bi uopće više zapošljavao radnike na neodređeno vrijeme.

Novost je i uvođenje rada kod kuće, a prijedlogom izmjena ZOR-a legalizirat će se i rad agencija za povremeno zapošljavanje, koje će zapošljavati radnike na određeno vrijeme i iznajmiti ih poslodavcima. Također, u svim poduzećima s više od 200 zaposlenih u nadzornim odborima bio bi i predstavnik radnika.

"Kresanje" otpremnina i otkaznih rokova Vlada je predlagala i prošlo proljeće, ali je, nakon prvosvibanjskog prosvjeda i sindikalne prijetnje generalnim štrajkom, privremeno odustala. Vlada i sada smanjivanje prava predlaže zato da bi se poslodavcima smanjili troškovi otkaza i potaknulo novo zapošljavanje.

Sindikati pak tvrde da smanjenje prava ne jamči povećano zapošljavanje. Visina otpremnine, kažu, nije zapreka zapošljavanju zato što se za pravo na otpremninu računa staž kod istog poslodavca. Kad se radnik zaposli kod drugog poslodavca opet se staž računa ispočetka, pa je i trošak za otkaz za poslodavca mali.

Četiri sindikalne središnjice (SSSH, HUS, URSH i NHS) oštro se protive smanjivanju prava, čak i uz cijenu generalnog štrajka. Izuzetak je Matica sindikata javnih službi, koja jedina, ali uz određene kompenzacije, prihvaća razgovor o skraćivanju otkaznih rokova i nižim otpremninama da bi se u granama na rubu rentabilnosti sačuvala radna mjesta.

»U ovom trenutku, kada se na posao čeka godinama, nikako nećemo pristati na skraćivanje otkaznih rokova i smanjivanje otpremnina. Vlada ništa ne nudi zauzvrat i u pregovorima se nema s čime trgovati. Zbog toga Vlada i namjerava zbrzati donošenje izmjena ZOR-a u Saboru«, smatra Krešimir Sever.

Sever poručuje Vladi da prijetnja generalnim štrajkom, kojom su sindikati zamahnuli lanjsko proljeće, i dalje stoji. Hoće li je i kada aktivirati, čelnici sindikalnih središnjica odlučit će narednih dana, kada se sastaju na dogovor o zajedničkoj strategiji za pregovore.

Ljubinka Marković