Kreditni rejting Hrvatske i u siječnju je ostao nepromijenjen, DB4d, ističe se u siječanjskom izvješću svjetske bonitetne kuće Dun & Bradstreet (D&B), koju u Hrvatskoj zastupa zagrebački BonLine.

ZAGREB, 7. siječnja - U najnovijem izvješću D&B-a kaže se da profil rizičnosti naše zemlje i u siječnju određuju zategnuti odnosi Banskih dvora i Haaškoga suda. Posljedica toga je i nedavna odluka službenoga Londona o odgodi ratifikaciju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) Hrvatske Europskoj uniji (EU), upozorava se u izvješću. U D&B-ju dodaju i kako postoji mogućnost da Haaški tribunal u Hrvatsku uputi vlastito medicinsko osoblje, koje bi ispitalo istinitost tvrdnji o kritičnom zdravstvenom stanju umirovljenog generala Janka Bobetka.

Usvajanje državnog proračuna za 2003. godinu, s projiciranim deficitom opće države u visini pet posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), na liniji je zahtjeva Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), pa se tijekom ovog mjeseca može očekivati sklapanje novog stand-by aranžmana, od kojeg se očekuje da unaprijedi povjerenje ulagača u Hrvatsku. No, sve bliži parlamentarni izbori, koje analitičari D&B-a očekuju u siječnju iduće godine, prijete probijanjem gornje granice fiskalnog deficita, pa je procjena ove rejting-agencije da će on u ovoj godini ipak doseći 5,3 posto BDP-a. Inače, prognoza je D&B-a da će stopa gospodarskog rasta u Hrvatskoj u ovoj godini iznositi 4,1 posto, stopa inflacije 2,5 posto, a nezaposlenost 21,6 posto.

Podsjetimo, ocjena rizičnosti DB4d, koju Hrvatska ima kod D&B-a, investitorima govori da je naša zemlja - »zemlja umjerenog rizika«. U tranzicijskom svijetu najmanji je rizik poslovanja s Mađarskom i Slovenijom, koje već duže vrijeme uživaju najveći kreditni rejting. Iza njih, ali ispred Hrvatske, nalaze se Češka, Estonija, Poljska, Latvija, Litva i Slovačka. Od 25 promatranih tranzicijskih zemalja, najrizičnija je Jugoslavija, čiji je kreditni rejting i dalje najniži u tranzicijskom svijetu, DB6d, što je oznaka za »zemlju visokog rizika«.

Spomenimo još da prognoze analitičara D&B-a govore da će tranzicijske zemlje i u 2003. godini ostvariti višu stopu rasta od svjetskoga prosjeka. Točnije, njihova prognoza za svijet govori o prosječnoj stopi rasta BDP-a od 3,5 posto, dok će ona u tranzicijskim zemljama iznositi prosječnih 3,8 posto. Razloge za to valja tražiti u jačanju domaće potražnje, potaknute kreditnom ekspanzijom rehabilitiranog bankovnog sustava, te u konstantnom priljevu izravnih stranih ulaganja, što se povoljno odražava na investicijsku aktivnost, zaključuje se u izvješću ove bonitetne kuće.

Adriano Milovan