Vjesnik: 08. 01. 2003.

Izjava o balkanskoj uniji nesporazum?

Hrvatski i grčki diplomatski izvori kazali su Vjesniku da je grčki ministar vanjskih poslova, kad je riječ o ujedinjenju, najvjerojatnije mislio na Srbiju, Crnu Goru i Kosovo

ZAGREB, 7. siječnja - Hrvatska je diplomacija uputila zahtjev Grčkoj, u Ateni i u Zagrebu, da se objasne izjave grčkog ministra vanjskih poslova Georgiosa Papandreoua o tome da Balkan treba ujediniti u jednu državnu zajednicu. Hrvatska će diplomacija u razgovorima zatražiti objašnjenje, no kako se sad čini, najvjerojatnije je riječ o - nesporazumu.

Hrvatski i grčki diplomatski izvori kazali su Vjesniku da je grčki ministar vanjskih poslova, kad je riječ o ujedinjenju, najvjerojatnije mislio na Srbiju, Crnu Goru i Kosovo.

Takvo je objašnjenje najvjerojatnije najbliže istini, jer su nam hrvatski diplomati kazali kako je grčko predsjedništvo, samo nekoliko dana prije, jasno reklo da će poštivati dosadašnju politiku Europske unije prema regiji, politiku koja se temelji na individualnom pristupu.

Predstavnici Europske komisije u Zagrebu i Bruxellesu naglasili su da o promijenjenoj strategiji Grčke nisu izviješteni i da nema govora o tome kako će EU promijeniti svoju politiku prema zapadnom Balkanu - ta je politika jasna i određena je procesom stabilizacije i pridruživanja.

»Svaka zemlja napreduje vlastitim tempom, sukladno pojedinačnom sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju«, rekli su Vjesniku izvori u Europskoj komisiji, dodavši da se Hrvatska mora maksimalno koncentrirati na provedbu vlastitih obaveza i standarda Europske unije.

Hrvatska diplomacija ne smatra da je izjava grčkog ministra vanjskih poslova razlog za paniku i također pretpostavlja da je riječ o pogrešnom shvaćanju površno prenesenog citata Papandreouove izjave. Zbog toga će u razgovorima s grčkom stranom smireno zatražiti objašnjenje te izjave.

»Ne smatramo da je riječ o strateškom zaokretu u Ateni«, kazali su Vjesniku hrvatski diplomatski izvori. Oni očekuju da će se ovo pitanje razriješiti već u srijedu, kada bi grčka strana trebala ponuditi objašnjenje.

Hrvatska diplomacija naglašava da u ovim mjesecima važnim za hrvatsko približavanje EU ne treba stvarati bespotrebnu nervozu, jer za vrijeme grčkog predsjedavanja EU-om Hrvatska - krajem veljače - namjerava uputiti zahtjev za punopravno članstvo u EU. Tim potezom počinje dugotrajna i složena procedura koja bi, kada se ispune uvjeti, Hrvatsku trebala dovesti do punopravnog članstva u EU.

Bruno Lopandić

Stare ideje, novo pakiranje

JURICA KÖRBLER

Na početku grčkog predsjedanja Europskom unijom, šok iz Atene: ponovo se oživljava ideja federacije balkanskih država kao spasonosne formule za Balkan, kojeg europski političari sve češće nazivaju crnom rupom usred Europe.

I kolikogod svako izvlačenje iz naftalina ideje od koje se u Hrvatskoj svima diže kosa na glavi izgleda alarmantno, u konačnici stanje ipak nije tako zabrinjavajuće. Skladan brak balkanskih država sigurno nije rješenje za regiju, a to dobro znaju i Grci koji su sad oživjeli tu ideju, osjećajući da na početku mandata trebaju dodatno pogurati pitanje novog kruga proširenja EU-a. A u njemu bi se trebale naći države jugoistoka Europe, zapadnog Balkana ili te zamišljene fantomske federacije.

Sve ostalo što dolazi iz Atene stoji: dobrosusjedstvo, ekonomsko povezivanje, stabilizacija gospodarstva. Ali, uz nužno naglašavanje individualnog pristupa, za što se danas sve više zalažu gotovo i sve države u regiji. Ako i poneki istočni susjed mašta o federaciji, stvarnost je tako otišla drugim putem da više uistinu nema nikoga tko realno može braniti takvu koncepciju. Dvadeseto stoljeće potrošilo je i ideju i realizaciju »balkanskih federacija«, prve, druge i treće Jugoslavije, koje su se stvarale na frazama, a raspadale u krvi, mržnji i kaosu. Ujedinjena Europa je prema strogim pravilima za sve - ne kao ekskluzivan klub, nego kao interesna zajednica - upravo otvorila dugoročnu perspektivu svim državama regije, od Hrvatske do Albanije, i tu šansu moraju iskoristiti svi.

Stoga, zapuhnu li ponekad stari vjetrovi u novom pakiranju nema mjesta panici, jer od svega toga neće biti ništa. Trenutačno je daleko veća opasnost vjerojatni rat u Iraku i njegove posljedice na buduće događaje u svijetu, pa i u Europi, jer bi to mogao biti jedan od mogućih razloga kočenja procesa prijama novih članica u EU.

Hrvatska zna što može očekivati, a i što se očekuje od nje. Bauk nove Jugoslavije ne prijeti nikomu, ali su zato europske oči budno usmjerene u države u regiji: prati se i odnos prema Haagu, i provođenje gospodarskih reformi, i medijska scena i odnos prema povratnicima. Isključivo od toga ovisi u koji će vlak uskočiti Hrvatska.

Grčku će nakon šest mjeseci zamijeniti Italija, što znači da bi se u ovoj godini mogao jače osjetiti i mediteranski štih unutar Unije. Za Hrvatsku izazov, a za EU dragocjeno iskustvo. A balkanske federacije pripadaju prošlosti, koju nitko više ne priželjkuje.