Slobodna Dalmacija: 12. 01. 2003.

HELSINŠKI KOMITET ZA LJUDSKA PRAVA U BOSNI I HERCEGOVINI OCJENJUJE

Nacionalne stranke u BiH "skresale" ljudska prava

SARAJEVO — Helsinški komitet za ljudska prava u Bosni i Hercegovini ocijenio je u subotu da je povratak nacionalnih stranaka na vlast dodatno pogoršao ionako loše stanje ljudskih prava u toj zemlji. Predstavljajući u subotu u Sarajevu godišnje izvješće o stanju ljudskih prava, član Upravnog odbora Komiteta Srđan Dizdarević izjavio je kako su 2002. godinu u BiH ponovno obilježili brojni napadi na povratnike i pripadnike manjinskih entičkih skupina što najbolje dokazuje kako u tom razdoblju nije bilo ozbiljnijeg napretka u uspostavi vladavine prava i demokratskih standarda. Kao najdrastičniji primjer Dizdarević je naveo ubojstvo triju članova hrvatske obitelji Anđelić u Kostajnici kod Konjica.

- U protekloj godini nastavljen je pritisak nacionalista kako bi se održalo stanje etničke podjele zemlje, a nakon izbora održanih 5. listopada i pobjede nacionalih stranaka pritisak na povratnike i pripadnike manjinskih entičkih skupina je i pojačan - kazao je Dizdarević. Helsinški komitet za ljudska prava drži kako su i blagonaklona stajališta visokog predstavnika za BiH Paddyja Ashdowna prema nacionalnim strankama zakomplicirala stanje u zemlji baš kao i činjenica da on pitanja povratka i poštovanja ljudskih prava ne smatra svojim prioritetom.

Dizdarević drži kako Ashdownov zapovjedni stav prema rješavanju pitanja u BiH, na žalost, značajno odstupa od partnerskog odnosa koje je s domaćim vlastima pokušavao graditi njegov prethodnik Wolfgang Petritsch. Helsinški komitet u svom izvješću ističe kako najveću odgovornost za loše stanje u zemlji ipak snose domaće vlasti koje nisu pokazale sposobnost za rješavanje niza gorućih problema, posebice socijalnih.

Uz činjenicu da milijun i 300 tisuća građana BiH i sedam godina nakon rata čeka na povratak svojim prijeratnim domovima, posebice se upozorava na golemi broj nezaposlenih, činjenicu da gotovo 50 posto stanovništva nema ni najosnovniji oblik zdravstvene zaštite kao i na podatak da čak 72 posto umirovljenika živi ispod granice siromaštva.