Vjesnik: 16. 01. 2003.

Berlusconi ne želi poseban sastanak s Račanom

ZAGREB, 15. siječnja - Iako je sastanak premijera Kvadrilaterale - Hrvatske, Slovenije, Italije i Mađarske, najavljen za petak, trebao značiti nastavak uspješnog europskog tjedna za Hrvatsku, taj bi skup mogao u potpunosti podbaciti. U Zagreb neće doći mađarski premijer Peter Medgyessy, a navodno još nije sigurno hoće li na sastanku sudjelovati i talijanski premijer Silvio Berlusconi.

Ako Berlusconi i dođe u Zagreb, sasvim je izvjesno da talijanska strana neće pristati na bilateralne razgovore o odnosima dviju zemalja, čemu se u pripremi sastanka Kvadrilaterale nadao službeni Zagreb, rekli su diplomatski izvori Vjesniku u srijedu.Talijanska strana ne želi u Zagrebu razgovarati s hrvatskom na bilateralnoj razini, jer, kako navode, još od hrvatske strane očekuje novi potez i prijedlog u rješavanju pitanja povratka imovine talijanskih izbjeglica. Riječ je esulima koji nisu bili »pokriveni« Rimskim i Osimskim sporazumima, odnosno nisu dobili mogućnost novčane isplate, iz Hrvatske su morali otići, a oduzeta im je sva imovina. Prema grubim procjenama, tih je ljudi između 3000 i 5000.

Potkraj prošle godine Hrvatska i Italija započele su pregovore kako bi se to pitanje što prije riješilo, no unatoč najavama, drugi sastanak nije održan, a još navodno nije dogovoren datum novog kruga pregovora.

Hrvatska bi do kraja lipnja trebala dogovoriti temelj za rješenje tog pitanja. U suprotnom, teško se može očekivati talijanska potpora za hrvatsko približavanje Europskoj uniji, baš u vrijeme kad Italija u drugoj polovici godine preuzima predsjedavanje u EU.

Kad su se potkraj prošle godine s obiju strana osnovali pregovarački timovi i održao prvi pripremni sastanak, hrvatska je diplomacija ustvrdila da bi se posao morao završiti do kraja lipnja. Ključni poticaj tom procesu dali su ministar vanjskih poslova Tonino Picula i talijanski premijer Berlusconi na sastanku u New Yorku za vrijeme Opće skupštine UN-a u jesen prošle godine. Tijekom dvogodišnjih pokušaja da se to pitanje riješi zabilježen je niz nespretnih poteza s jedne i druge strane, pa je posljednji posjet talijanskog predsjednika Ciampija Hrvatskoj ostao bez pravih rezultata.

Talijanski premijer navodno ne želi sada u Zagrebu razgovarati na bilateralnoj razini. Naime, njegova vlada osjeća pritisak esula kod kuće pa se ocjenjuje da bez nekih konkretnih pomaka Berlusconiju ne bi mnogo koristio zagrebački susret s hrvatskim dužnosnicima.

Bez najave da će hrvatska strana biti u stanju predložiti nešto konkretno nema smisla razgovarati u Zagrebu na bilateralnoj osnovi, rečeno nam je.

U pozadini te diplomatske fraze jasno je da je riječ o klasičnoj političkoj trgovini; za potporu talijanska strana očekuje nešto zauzvrat.

Iako je održan prvi sastanak o povratku imovine talijanskih izbjeglica, još nije jasno s kakvim će stavom pred talijanske pregovarače izići hrvatska vlada. Ako takva situacija potraje, to će jedino značiti da vladajuća koalicija o tom osjetljivom pitanju ne uspijeva dogovoriti zajedničko stajalište. Predstavnici hrvatske diplomacije nisu mogli potvrditi te informacije, kao ni činjenicu tko dolazi ili ne dolazi u Zagreb budući da skup organiziraju Banski dvori. Mađarska diplomacija izjavila je Vjesniku kako nisu sigurni hoće li premijer doći u Zagreb, dok su u Vladi najavili da će umjesto premijera Medgyessyja u Zagreb doći ministar u vladi Elmer Kiss. Mađarska strana ustvrdila je da nije riječ ni o kakvom političkom signalu jer su Hrvatska i Mađarska prijateljske zemlje. Premijer bi mogao biti zaposlen oko nekih pitanja vezanih uz Europsku uniju, rekli su Vjesniku mađarski diplomatski izvori.

Bez obzira na probleme vezane uz otvorena pitanja sa susjednim zemljama, očekuje se da će sastanak u Zagrebu ipak biti održan u gotovo punom premijerskom sastavu. Otvoreni problem s Italijom oko imovine esula podsjetnik je da bi ta zemlja, ako to ostane neriješeno, mogla zakomplicirati hrvatske napore na multilateralnom planu. Sve zemlje u hrvatskom susjedstvu načelno su podržale hrvatsko približavanje Uniji, no ako se što prije riješe otvorena bilateralna pitanja. Takvu podršku Hrvatskoj je pružila i Austrija, ali je također poručila da neće dugo tolerirati jednostranu odluku zabrane uvoza austrijske govedine u Hrvatsku. Hrvatska je jedina zemlja u Europi koja je uvela tu mjeru. Isto tako, Mađarska bi željela s Hrvatskom što prije potpisati ugovor o malograničnom prometu, što već godinama ne uspijeva.

Bruno Lopandić