Slobodna Dalmacija: 18. 01. 2003.

HRVATSKU ZAHVATILA DUBOKA DEMOGRAFSKA STAROST

Za 30 godina "nestat" će 253 tisuće učenika

ZAGREB — U idućih 30 godina smanjit će se broj stanovnika učeničke dobi u Hrvatskoj, onih od šeste do 18. godine života, za 253,5 tisuće ili za 37 posto u odnosu na ovu godinu! Tako će umjesto 684.770 djece u toj dobi, koliko ih ima ove godine, u Hrvatskoj 2033. godine biti 431.180 učenika pa će udjel učeničke populacije u ukupnom stanovništvu Hrvatske pasti sa sadašnjih 15,6 posto na 12 posto.

Do tih poraznih demografskih podataka, koji ujedno prate depopulacijske trendove u Hrvatskoj još od 60-ih godina prošlog stoljeća došli stručnjaci okupljeni u Ministarstvu prosvjete i sporta, na čelu s demografom dr. Ivom Nejašmićem. Njihova su istraživanja ovih dana dovršena i objedinjena u elaborat Projekcija broja stanovnika Republike Hrvatske u učeničkoj dobi od 2003. do 2033. godine koji će uskoro biti i službeno predstavljen.

Kako zaključuje dr. Nejašmić, "u nas je na djelu opća, reprodukcijska i naraštajna depopulacija. Uz to, izrazito je neravnomjeran prostorni razmještaj stanovništva". Ti su nepovoljni demografski trendovi zahvatili sve hrvatske krajeve, a zemlju je, što su pokazali i rezultati popisa stanovništva iz 2001. godine, zahvatila duboka demografska starost. Podsjetimo, prosječna dob u Hrvatskoj bila je, primjerice, 1961. godine 32,5 godine, a 2001. godine 39,3 godine.

Prema projekcijama što ih je dr. Nejašmić izradio na osnovi prethodnih podataka o sastavu stanovništva, podataka o prirodnom kretanju stanovništva za više desetljeća, te autorskoj prognozi kretanja opće stope nataliteta, u idućih trideset godina broj stanovnika u Hrvatskoj opast će za 18,2 posto ili 800 tisuća osoba. Tako će 2033. godine udio mladih u dobi od 0 do 19 godina života u ukupnom stanovništvu iznositi 17,8 posto (2001. godine 23,84 posto), dok će udio starijih od 60 godina za trideset godina biti 29 posto (2001. godine bilo je 21,64 posto).

Kako ističe dr. Nejašmić, to znači da ćemo 2033. godine imati situaciju da će osam starijih dolaziti na pet mladih osoba. Tako bi Hrvatska u skoroj budućnosti mogla imati sastav stanovništva po dobi kakvu danas imaju sociodemografski najugroženija područja Hrvatske, poput otoka i brdsko-planinskih područja!

Što se tiče budućih hrvatskih učenika od šest do 14 godina života, došlo se do podatka da će se do 2033. godine njihov broj smanjiti za nešto više od 167 tisuća osoba ili 36,6 posto. Tako bismo, umjesto današnjih oko 458 tisuća učenika te dobi, 2033. godine mogli u osnovnoškolskim klupama imati njih nešto više od 290 tisuća. Samo će se broj djece od šest godina života smanjiti za oko 21 tisuću ili oko 41 posto.

Spomenimo, primjerice, da je školske godine 1987./88. u osnovnim školama u Hrvatskoj bilo ukupno oko 525 tisuća djece, a u prošloj školskoj godini taj je broj pao na oko 450 tisuća.

Srednjoškolske populacije, odnosno djece u dobi od 15 do 18 godina života, za trideset će godina biti 38 posto ili oko 86 tisuća manje nego danas. Ili, ove godine je u toj dobi registrirano oko 227 tisuća osoba, a 2033. bit će ih 141 tisuću.

Podsjetimo da demografi u Hrvatskoj često upozoravaju na teško demografsko stanje u zemlji koje je, na posljetku, potvrdio i posljednji popis stanovništva koji je pokazao kako se broj stanovništva u Hrvatskoj smanjio u odnosu na 1991. godinu za oko pet posto.

M. CVRTILA

OSNOVACA SVE MANJE

Prema procjenama, najveći demografski udar i smanjenje broja osoba osnovnoškolske dobi (od šeste do 14 godine života) očekuje se u razdoblju od 2008. do 2013.godine, kada će se njihov broj umanjiti za gotovo 11 posto. Promatrano prema petogodišnjim razdobljima, najveće smanjenje broja osoba srednjoškolske dobi očekuje se u razdoblju od 2013. do 2018. godine, i to za čak 14,4 posto.