Vjesnik: 25. 01. 2003.
Strategija EU za Balkan: Ubrzanje procesa pridruživanja
M
oramo ojačati našu politiku u regiji i dati nov poticaj našoj balkanskoj politici, poručio je u pismu premijerima Grčke i Italije predsjednik Europske komisije Romano Prodi / Zanimljivo je i znakovito da Prodi u kontekstu regionalnih problema ne spominje Hrvatsku niti navodi bilo koji problem koji bi se nje ticaoBRUXELLES, 24. siječnja (Od Vjesnikove dopisnice) - Na Balkanu je naš posao uglavnom nezavršen, moramo ojačati našu politiku u regiji. Na solunskom summitu, pravoj prilici za to, dati ćemo nov poticaj našoj balkanskoj politici, poručio je u pismu premijerima Grčke i Italije (zemljama koje predsjedavaju Europskom unijom u 2003. godini) predsjednik Europske komisije Romano Prodi. Skupa s pozivom premijerima na razradu pristupa pitanju Balkana Prodi s
e založio za sustavniju, ambiciozniju mediteransku politiku EU.Prodi podsjeća da je summit EU u Kopenhagenu najavio intenzivnije bavljenje regijom jugoistočne Europe. Ističe kako ni u kom slučaju ne razmatra »stvaranje novog ugovornog okvira«, držeći da je postojeći okvir procesa stabilizacije i pridruživanja adekvatan te da svi raspoloživi instrumenti nisu u potpunosti iskorišteni. konstatirajući očit napredak na svim područjima od stabilnosti i sigurnosti do ekonomije, Prodi podsjeća da je proces stabil
izacije i pridruživanja priznat kao vodeći politički okvir.Uspjesi obavezuju, budući da je Uniji preostalo mnogo rada i svih vrsta ulaganja u regiju, jer Makedonija je ostala nesigurna, BiH se još nije razvila u politički samoodrživu zemlju,
Albanija je u veoma ranim fazama gospodarskog i institucionalnog razvoja, napredak Srbije zaustavljen je nejasnom ustavnom situacijom s Crnom Gorom, a nova prepreka, ujedno i stalna velika prijetnja sigurnosti u regiji, je neriješen status Kosova.
»Moje je osobno mišljenje da je proces stabilizacije u regiji tek otpočeo«, zaključuje Prodi u pismu Kostasu Simitisu i Silviju Berlusconiju. Zanimljivo je i znakovito da Prodi u kontekstu regionalnih problema ne spominje Hrvatsku niti navodi bilo koji problem koji bi se nje ticao.
Prodi je naznačio vjerojatni razvoj politike nastupa EU prema Balkanu podsjećanjem da se postojeći sustav potpore kandidatskim zemljama, uspješno potvrđen u praksi, treba upotrijebiti i na Balkanu; »ključni faktor uspjeha procesa proširenja EU bio je način na koji je mobilizirana Europska komisija jer su svi ti napori identificirani kao vrhunski prioritet EU«, a »države članice osigurale su ključne resurse«, piše Prodi zalažući se da Balkan, kao jedina preostala integracijama nepokrivena zona, krene putem kandidatskih država.
Postojeće iskustvo i znanje u Komisiji i u državama članicama treba se iskoristiti da bi integracija Balkana slijedila uspjeh postignut u procesu proširenja.
Zalažući se za snažniji nastup EU, Prodi smatra da strategija ni u kom slučaju ne smije značiti labavljenje kriterija za pristupanje Uniji te da postoje i ograničenja stvorena Unijinim proračunom.
Prodijeva je poruka premijerima zanimljiva je stoga što je u njoj po prvi put javno, sažeto iznesen stav predsjednika eurovlade.
Stav je u punoj suglasnosti s mišljenjima stručnjaka, oslobođenih tereta parcijalnih političkih interesa, o vidovima najefikasnije EU strategije za Balkan.
Diplomatski izvori u Bruxellesu tvrde da je poruku EU o potrebi njezinog snažnijeg angažmana na Balkanu nedavno odaslao i Washington snažno zagovarajući brz ulazak zemalja regije u europsku integracijsku maticu, naravno, ulazak uz poznate, nepromijenjene uvjete.
Lada Stipić Niseteo