Vjesnik: 26. 01. 2003.

Do kraja ožujka optužnica protiv Vojislava Šešelja

ZAGREB, 25. siječnja - Što se krije iza najava da se lider radikala Vojislav Šešelj nalazi na haaškim optužnicama i da će do kraja ožujka završiti u Sheveningenu, pitaju se srbijanski politički krugovi temeljeći interes na činjenici da je i sam Šešelj u posljednje vrijeme opet počeo govoriti o svom odlasku i prijetiti se kako će, ako dobije vizu, sam platiti avionsku kartu i tamo stvari rješavati na kaubojski način.

Predsjednik Srpske radikalne stranke nalazi se na popisu optuženika u sklopu »zajedničkog zločinačkog pothvata« čiji je predvodnik Slobodan Milošević. Samo od procjene unutarnjih i vanjskih političkih (ne)prilika ovisi kad će ta optužnica biti objavljena. Ta je vijest beogradskom tjedniku NIN stigla od visokog predstavnika srbijanske vladajuće koalicije i više diplomata koji imaju bliže kontakte s Međunarodnim sudom za ratne zločine u Haagu. Isti izvori kažu kako će vlasti u Srbiji do 31. ožujka dobiti još jedan zahtjev iz Haaga, Washingtona i Bruxellesa koji će se, navodno, odnositi na glavnog oporbenog lidera u Srbiji.

Kao što je poznato, posljedica balkanske turneje američkog veleposlanika za pitanja ratnih zločina Pierrea Richarda Prospera jasno je i nedvojbeno očekivanje da Beograd izruči Ratka Mladića i preostalu dvojicu od vukovarske trojice - Miroslava Radića i Veselina Šljivančanina. U Haag je u istome tjednu dobrovoljno otišao bivši predsjednik Srbije Milan Milutinović, ali to nije ublažilo pritiske na Beograd, ocjenjuje NIN. Prospera su navodno u Beogradu pitali jesu li informacije o Šešelju točne, no on ih nije mogao potvrditi.

Šešelj je već bio viđen kao siguran putnik za Haag poslije propalih predsjedničkih izbora u rujnu prošle godine kad je osvojio zavidnih milijun biračkih glasova. Glavna tužiteljica Haaškog suda Carla del Ponte najavila je 15. rujna da je protiv predsjedničkog kandidata, kojega je iz zatvora podržao i Milošević, otvorena istraga što je, pretpostavlja se, trebalo poslužiti njegovoj predizbornoj diskreditaciji. On je to, naravno, iskoristio u promidžbene svrhe izrugujući se Tribunalu.

NIN podsjeća da je u prvoj presudi suda protiv bosanskog Srbina Duška Tadića spomenuto da je Šešelj zastupao tezu da Drugi svjetski rat nije završen, dok se srpskim radikalima u pretpretresnom podnesku protiv Miloševića posvećuje 12 točaka. Uz zajednički zločinački pothvat navodi se i da su Šešeljevi dobrovoljci spomenuti u 35 točaka optužnice koje se odnose na Voćin, Vukovar, Bratunac, Sarajevo, Foču, Trebinje, Šipovo, Srebrenicu, ali se Šešelj ne spominje u kosovskim optužnicama.

U međuvremenu lider radikala bavi se organiziranjem mitinga solidarnosti s iračkim narodom. Za NIN je izjavio kako pretpostavlja da objavljivanje transkripata njegovih razgovora sa Milanom Martićem u zagrebačkom tisku, u kojima je nagovarao Martića da bombardira Zagreb, ima nekakve veze s onima koji lansiraju te priče. »Ali ja bih i danas to isto rekao, tražio bih ponovno da raketira Zagreb«, rekao je Šešelj te objasnio da mu je »bolje u Haagu, nego pod dosovskom vlašću«.

Prema posljednjim istraživanjima javnog mnijenja, radikali imaju istu ili veću podršku od Demokratske stranke premijera Zorana Đinđića, odnosno oko 12 posto.

Vesna Fabris Peruničić