Pred tisućama mladih njihovi roditelji nemaju gotovo nikakvih izgleda za zapošljavanje

Teško je naći oglas za posao u kojemu se kao osnovni uvjet za zapošljavanje ne navode godine života. Prije se kao gornja dobna granica za posao toleriralo 35 godina, a sada se spušta ispod 30 godina. Državni Zavod za zapošljavanje objavio je da se u evidenciji nezaposlenih smanjio udio mladih ljudi, pad je posebno izražen u skupini do 24 godine, dok se povećao udio nezaposlenih starijih od 35 godina u odnosu na dobnu strukturu iz 2001. godine.

Osim što poslodavci preferiraju mlađe ljude, ravnateljica Zavoda za zapošljavanje Sanja Crnković-Pozaić kao razlog smanjenog priljeva mladih na burzu navodi i slabiji interes mladih za prijavu. Prijava na burzi više nije uvjet za stjecanje prava na zdravstveno osiguranje, a ljudi koji prvi put traže posao nemaju dodatnih prava na burzi, pa se i ne žele maltretirati obvezama koje im, prema novim propisima, nameće burza. Unatoč smanjenju, posao traži 87.000 mlađih od 24 godine te još 50.000 nezaposlenih u dobi od 25 do 29 godina, a tragično je i za državu i za tolike mlade ljude što su bez posla i što ovise o roditeljskoj pomoći. Realno, pred tisućama mladih, generacija njihovih roditelja koja broji 100.000 nezaposlenih starijih od 45 godina gotovo i nema nikakvih izgleda za zapošljavanje.

Starijima se pruža ponovni ulazak u svijet rada samo uz pomoć državnih subvencija, koje su pokrenute prošle godine. Najavljeno je da će i ove godine država preuzeti na sebe isplatu dijela plaće, a Vlada bi trebala utvrditi nove kriterije za poticajne mjere za zapošljavanje, u kojima bi više novca odlazilo za stariju populaciju. Lani se, zahvaljujući subvencijama, zaposlilo oko 15.000 nezaposlenih, a ove bi godine taj broj trebao biti i veći budući da neprekidno pristižu zahtjevi poslodavaca. Uz to, izborna je godina, a Ministarstvo financija najavilo je da će kroz programe Fonda za razvoj i zapošljavanje otvoriti 50.000 novih radnih mjesta. Starijima će se otvarati više prostora za rad tek ako poraste gospodarska aktivnost, pa ponestane mlađe radne snage, ali teško da će to dočekati sadašnja generacija četrdesetogodišnjaka.

- Trend u zapošljavanju jesu mladi ljudi zato što u današnjoj ekonomiji nije bitno iskustvo i formalno obrazovanje već vještine i mogućnost stjecanja novih znanja. Mladog čovjeka može se stimulirati da prvih pet godina ima strmu krivulju učenja i on će to prihvatiti. Mlađi ljudi su jeftiniji, s njima se manje riskira i lakše ih se stimulira - tumači Nenad Bakić, vlasnik portala "Moj posao", logiku kojom se vode poduzetnici pri zapošljavanju. I u ponudi internetske burze dominiraju oglasi za mlade.