Vjesnik: 29. 01. 2003.

Na Sudu u Strasbourgu je pedesetak tužbi hrvatskih građana

Zbog zakonskih odredbi o odgovornosti države ukinutih "90-ih Sabor sada mora donijeti zakone koji će popuniti te pravne praznine/ Izostanak pravne regulacije Hrvatsku bi mogao koštati milijun eura

ZAGREB, 28. siječnja - Odbori za zakonodavstvo i pravosuđe Hrvatskog sabora raspravili su u utorak tri zakonska prijedloga kojima se regulira odgovornost države za štetu - onu koju su počinili pripadnici oružanih i redarstvenih snaga u Domovinskom ratu, štetu nastalu uslijed terorističkih akta i javnih demonstracija, te za štetu nastalu u bivšoj SFRJ za koju je odgovarala bivša država.

Predloženi zakon o odgovornosti za štetu nastalu uslijed terorističkih akata precizira da je odgovornost države objektivna, odnosno da država odgovara bez obzira na krivnju. Prijedlog predviđa nadoknadu samo štete zbog smrti i tjelesnih povreda, s tim da ukupna šteta ne može biti viša do 350.000 kuna.

Za štetu nastalu u bivšoj SFRJ, Hrvatska bi odgovarala ako je oštećenik njezin državljanin, a kao primjer spomenuti su vojnici koji su, dok su služili rok u JNA, bili ozlijeđeni.

U Zakon o obveznim odnosima ušla je 1999. odredba kojom se prekidaju postupci koji se vode protiv RH radi naknade štete koju su uzrokovali pripadnici hrvatskih oružanih i redarstvenih snaga tijekom Domovinskog rata, od 19. kolovoza 1990. do 30. lipnja 1996. godine.

Ne zna se zašto, ali 1999. zaustavljeni su svi sudski postupci, čak i u ovršnoj fazi, vođeni zbog odgovornosti RH za štetu nastalu u bivšoj SFRJ, za koju je bivša država odgovarala.

Taj zakon izgubio je 1996. odredbu članka 180. kojom je bila regulirana odgovornost za štetu nastalu uslijed terorističkih akata i javnih demonstracija.

Sve su tri ove odredbe donesene u vrijeme HDZ-ove većine u parlamentu, koji je nekoliko godina kasnije prisiljen donijeti zakone koji će popuniti te pravne praznine. Razlog je pedesetak tužbi hrvatskih građana protiv hrvatske države pred Sudom u Strasbourgu. Izostanak pravne regulacije Hrvatsku bi mogao koštati milijun eura.

Zakon o odgovornost RH za štetu koju su uzrokovali pripadnici hrvatskih oružanih i redarstvenih snaga tijekom Domovinskog rata dobio je podršku. U raspravi je ipak upozoreno da bi zakon, kakav je predložen, suca doveo u poziciju da prosuđuje svrhovitost pojedinih akcija HV-a, pa je nužno, gdje god se oružane snage u tekstu spominju, naznačiti odgovornost pripadnika HV-a.

Vanja Bilić, pomoćnik ministrice pravosuđa, nije znao objasniti zbog čega su 1999. prekinuti čak i ovršni postupci u predmetima gdje je RH bila odgovorna za štetu nastalu prema njezinim građanima u bivšoj SFRJ. Pritom je ciljana skupina uglavnom invalida bivše JNA, te drugih građana koji su, radeći za savezne tvrtke, bili uskraćeni za neka od građanskih prava. Cilj zakona koji se predlaže, po Bilićevim riječima, jest da se ti postupci nastave i pravo građana ostvari.

Najviše je bilo riječi o odgovornosti za štetu nastalu uslijed terorističkih akata i javnih demonstracija. Po Zakonu o obveznim odnosima, Hrvatska je naslijedila savezni propis iz 1978. godine. Tada se nalagalo državi da nadoknadi štetu nastalu zbog terorizma ili demonstracija, ako je zbog nje nastupila smrt ili tjelesno oštećenje tražitelja naknade. Nalog državi da nadoknadi svu štetu nastalu zbog terorizma i demonstracija u Zakon o obveznim odnosima upisan je 1985. godine. Iako se radi o presedanu u svjetskim razmjerima, članak 180. koji je to propisivao ukinut je 1996. godine. Sabor je tada obećao da će donijeti zakon umjesto toga članka.

Pritisak iz Strasbourga sedam godina kasnije tjera hrvatski parlament da to obećanje ispuni. Problem je u činjenici da je članak 180. bio na snazi od 1991. do 1996., kada je počinjena većina djela zbog kojih se naknada štete i traži.

Po mišljenju članova Odbora, prijedlog novog zakona o odgovornosti za takvu štetu ne sadržava nužno obećanje oštećenicima da će im se šteta - zbog miniranih kuća, automobila ili nanošenja druge materijalne štete - nadoknaditi dijelom, u ratama, ili barem u nekakvim državnim dionicama.

»Ta su djela počinjena u vrijeme kada je terorizam bio izraz zla ugrađenog u ovo društvo i nije dovoljno u zakonu reći da će se "sudski postupci radi naknade štete, prekinuti ukidanjem članka 180., nastaviti po odredbama ovog zakona"«, upozorio je Mladen Godek (Libra). Zbog toga je on bio i jedan od dvojice članova Odbora koji su glasali protiv zakona u ovakvom obliku.

Na sjednici Odbora nije bilo nikoga iz HDZ-a.

Vlado Rajić