Večernji list: 08. 02. 2003.

USPOREDBA SA SUSJEDIMA - ANALIZA ZAVODA ZA POSLOVNA ISTRAŽIVANJA

Hrvatska bi mogla stići Sloveniju tek 2094. godine

Najrazvijenija slovenska općina ima 104 tvrtke na tisuću stanovnika, a hrvatska 40

Više od polovice općina u Hrvatskoj trebalo bi ukinuti jer ni po kojem standardu nema razloga da postoje - kaže Siniša Grgić, direktor Zavoda za poslovna istraživanja, koji je uspoređivao uspješnost lokalnih jedinica kod nas i u Sloveniji.

- Niz je općina u Hrvatskoj na čijem prostoru djeluju tri gospodarska subjekta, dva su najčešće u stečaju ili gubicima, a treći je lokalna gostionica. Općine su se kod nas rascjepkale do razine da nemaju nikakvih prihoda.

Plaće zaposlenih u mnogim su općinama glavnirashodi - kaže Grgić. Hrvatska ima 422 općine, 122 grada i 20 županija, ali samo se, uz Zagreb, četiri hrvatska grada: Umag, Varaždin, Pula i Rovinj, po stupnju razvijenog poduzetništva mogu uspoređivati sa susjednom Slovenijom.

Najrazvijenija slovenska općina Trzin ima 104 tvrtke na tisuću stanovnika, a Umag, koji vodi na hrvatskoj listi, ima samo 40 tvrtki na tisuću stanovnika. U glavnom gradu Slovenije na tisuću stanovnika dolazi 50 tvrtki, a u Zagrebu samo 26. Gospodarski najaktivnija hrvatska općina (po udjelu zaposlenih u gospodarstvu na ukupan broj stanovnika) Darda (zbog Belja) zauzela bi tek deseto mjesto na rang-listi najaktivnijih slovenskih općina.

Stupnik kraj Zagreba, kao najproduktivnija hrvatska općina (prihodi gospodarskih subjekata po stanovniku), u Sloveniji bi bio tek deveti.

- Uz stopu rasta bruto proizvoda po stanovniku kakva je u obje države bila 2001. godine, Hrvatska može stići Sloveniju tek 2094. godine - zaključili su svoju usporedbu prof. dr. Vladimir Veselica i Siniša Grgić.

- Osnovna razlika u razvoju gospodarstva između Hrvatske i Slovenije došla je zbog okruženja u kojima su bile te dvije zemlje. Slovenija je imala drugi model privatizacije, ona nije pretvorila društveno vlasništvo u državno, dok je Hrvatska napravila strateški promašaj s privatizacijom.

Umjesto da transformira društveno vlasništvo u privatno, ona je transformirala društveno vlasništvo u državno i tako je došlo do negativnih pojava i raslojavanja stanovništva po modelu autorizacije većine i bogaćenja manjine - zaključuje dr. Veselica.

Ljubica Gatarić