Vjesnik: 10. 02. 2003.
Izbori mogući već nakon Atene?
Nije vjerojatno da bi se koalicija mogla raspasti prije 18. veljače, kad bi Račan u Ateni trebao predati hrvatski zahtjev za članstvo u EU/ Nakon toga je sve moguće, pa i izbori prije posjeta Svetog Oca početkom lipnja
ZAGREB, 9. veljače - Koalicijska vlast opasno se približila točki raspada, odnosno kraju svog mandata. U četvrtak sklopljeno primirje između SDP-a i HSS-a nije potrajalo ni 24 sata. Nije vjerojatno da bi se koalicija mogla raspasti prije 18. veljače, kad bi premijer Ivica Račan u Ateni trebao predati hrvatski zahtjev za članstvo u EU. Nakon toga je sve moguće, pa i izbori prije posjet
a Svetog Oca Hrvatskoj početkom lipnja.Doduše, svi koalicijski partneri kažu da još ima manevarskog prostora za dogovor. Priznaju, međutim, da ga je manje nego prije nekoliko dana, a već se prošli tjedan od nekih koalicijskih čelnika, posebice onih iz manjih stranaka, moglo čuti da odnosi u koaliciji nameću skore izbore. Još se u četvrtak procjenjivalo da bi koalicija mogla koliko-toliko mirno izgurati do početka nove školske godine i tako izbjeći izbore u sezoni godišnjih odmora, koji znatno otežavaju vođ
enje ozbiljne predizborne kampanje. Smatralo se, naime, kako će prevladati svijest da nitko nije spreman za izbore prije Papina dolaska, a za vrijeme njegova posjeta se izborna kampanja ne smije odvijati. No, već se u nedjelju uspostavilo da je takva računica krhka.Predsjednik HSS-a Zlatko Tomčić je promptno i oštro reagirao na izjave čelnika SDP-a objavljene u subotnjim novinama. Tomčić im, ukratko, zamjera da istinu o Sunčanom Hvaru, ali i privatizaciji uopće, žele »staviti pod tepih« i dodaje da se »iz prljavštine ne može izaći čist«. Stoga zahtijeva saborsku raspravu, analizu »slučaja Sunčani Hvar« iz pera neovisnih stručnjaka i nove razgovore sa SDP-om.
U SDP-u odgovaraju da se ne boje saborske rasprave o Sunčanom Hvaru i to dokazuju činjenicom da su je i sami zatražili prije petnaestak dana.
Esdepeovci također tvrde da je upravo HSS već u petak u Saboru pokazao kako mu nije stalo do dogovora s koalicijskim partnerima. Optužuju HSS da je, suprotno jasnom dogovoru petorke, svojim amandmanom na Vladin prijedlog zakona o HRT-u aktualnoj uredničkoj ekipi zapravo omogućio da određuje kako će HRT pratiti sljedeće izbore. Da je prošao Vladin prijedlog, koji je petorka podržala, to bi se sigurno izbjeglo.
Koalicijski šavovi, dakle, pucaju na sve strane. Svaki partner sebe smatra nevinim, a sve ostale krivima za pucanje veza i kršenje dogovora. Stoga se teško može očekivati da su SDP i HSS, kao glavni koalicijski igrači, uopće u stanju dogovoriti i poštivati neka temeljna pravila igre.
O tome koliko su se udaljili od te točke možda najbolje svjedoči Tomčićeva izjava da HSS više ne želi postaviti svog čovjeka na čelo (transformiranog) Fonda za privatizaciju. To, naime, znači da bi koalicijska vlada, radi mira u kući, do izbora trebala u potpunosti zamrznuti privatizaciju, jer bi u suprotnom svaka prodaja, pa i najmanje tvrtke, mogla postati prigoda za neki novi obračun. Zaustavljanje, pak, privatizacije sve do kasne jeseni ili zime, kad bi se trebali održati redovni izbori, potpuno je nezamislivo ako Vlada želi odgovorno obavljati posao za koji je plaćena.
Manjim je strankama, osim toga, već na vrh glave da, uza sve svoje greške, moraju plaćati i ceh za pogreške i sukobe velikih koji ih, pritom, javno ponižavaju vezujući opstanak koalicije isključivo za ishod razgovora SDP-HSS. Mali, naravno, neće odlučiti o sudbini koalicije. Međutim, upravo bi njihovi prijedlozi mogli postati točke na kojima će se ispitivati raspoloženje birača. A upravo male stranke ovih dana, doduše još prilično tiho, predlažu dogovor o izmjenama izbornog zakona i datuma izbora.
Sanja Kapetanić