Novi list: 15. 02. 2003.

HTV – poštucavanje kaosa

Piše: Jelena Lovrić

Stara je televizija na novom početku. Kad se porihta po novom zakonu, ministar Vujić tvrdi da će sve biti cakum-pakum. Kaos i anarhija, kako se s pravom krsti dosadašnje stanje na Prisavlju, pretvorit će se u javnu televiziju. Zar zaista?

Zakon o najmoćnijem mediju promijenjen je samo dvije godine nakon što je izglasan. Njegovi kreatori iz vladajuće koalicije samokritički priznaše da su promašili, čak vele da je na HTV-u došlo do pada profesionalnosti i potpune konfuzije. Dio opozicije i medijskih analitičara promjenu je zakona proglasio korakom unazad, u državnu ili čak partijsku televiziju. Vlast su optužili da u predizbornom vremenu pokušava ovladati malim ekranima.

Činjenica je da se u protekle tri godine službena politika odmakla od Hrvatske televizije. Ali to ne znači da je televizija autonomna od politike. Zatrovana je političkim diskursom, zahvaljujući i radu Vijeća i unutarnjim odnosima na Prisavlju. Iako je Vijeće sastavljeno da demokratskije ne može biti, od predstavnika civilnog društva, ono se predstavilo vrlo politiziranim. Njegovi su članovi nerijetko gonjali politiku i više od profesionalnih političara. Civilno je društvo pokazalo da ga ne treba idealizirati, nije sve dobro što iz njega dolazi.

Hrvatskom televizijom i danas caruje loša i prizemna politika. Iako se glavna urednica hvali da je prva koju politika nije izabrala, to ne znači da je nezavisna od politike. Dosad je pokazala bliskost s nekim neoficijelnim političkim grupacijama. Na Thompsonovu koncertu u Splitu primljena je s posebnom pažnjom, pa je i urlator s Dinare, sa svojim upjevanim ustašlukom, odmah dobio termin u programu nacionalne televizije. Na Prisavlju su ostale uglavnom netaknute i strukture HDZ-ovih poslušnika. Sadašnji ravnatelj takvo stanje brani tvrdnjom da svakome treba dati novu priliku. Političari su također pokazali sklonost prema poznatim Tuđmanovim novinarima, a ovi su to intimiziranje, naravno, iskoristili kao neku vrstu potvrde o podobnosti.

Novi zakon neće sam po sebi osigurati radikalnu promjenu situacije. Novo će Vijeće, s nešto promijenjenim imenom, činiti predstavnici civilnog društva, ali, umjesto delegiranja, ubuduće će ih birati Sabor. Kritičari strahuju da će takvo rješenje rezultirati dominacijom politike i gubitkom HTV-ove autonomije. U Europi su takvi modeli uobičajeni. Ali Hrvatskoj nije dovoljno preslikati samo zakonska rješenja. Nešto je i u onima koji ih primjenjuju.

Naravno da bi politika, svaka i uvijek, rado držala šapu nad televizijskim programom. Ali u demokratski uhodanim društvima u vijeća nacionalne televizije biraju se ljudi od velikog javnog autoriteta. Razvijena javnost funkcionira kao svojevrstan filter. Oni koji ih imenuju, engleska kraljica ili parlamenti u većini europskih zemalja, znaju da svakim izborom sami sebe legitimiraju. U novi je zakon ugrađena i pozitivna odredba o pravu novinara da budu konzultirani o kandidatima za uredničke dužnosti. Uklanjanje dosadašnje potpune odvojenosti upravljačke i uredničke strukture vjerojatno će rezultirati s nešto više reda i koordiniranosti, što u sadašnjoj HTV-ovoj situaciji nikako ne treba podcjenjivati.

Krajnje je nepovoljno što se postrojavanje televizije prema novom zakonu poklopilo s predizbornim vremenom. Politički će se nasrtaji sigurno intenzivirati, ali trenutak se može iskoristiti i za njeno potpuno emancipiranje od političkih uplitanja.