Slobodna Dalmacija: 22. 02. 2003.

AMBICIOZNI PROJEKT TRANSFORMACIJE FONDA ZA PRIVATIZACIJU

Državna imovina u ruke HSS-a

ZAGREB — Pitanje izbora novih članova Upravnog odbora HFP-a moglo bi se uskoro naći pred Vladom kao i paket zakona kojima će se regulirati preustroj Fonda u fond za upravljanje državnom imovinom.

Sastav Upravnog odbora ovisit će o popunjavanju kadrovske križaljke u vladajućoj koaliciji, a iz krugova SDP-a voljni su mjesto prvog čovjeka Upravnog odbora ovaj put dati HSS-u. Pritom, bivši predsjednik UO-a, SDP-ovac Slavko Linić želi ostati član Upravnog odbora. No, sudbina Upravnog odbora ovisit će o datumu izbora, jer ako se koalicija odluči za skore izbore — neće biti ni imenovanja članova Upravnog odbora.

Vlada se, naime, ne mora žuriti s imenovanjem UO-a, jer najveći privatizacijski poslovi koji predstoje i nisu vezani za Upravni odbor. Prodaja 25 posto dionica Ine, 30 posto Croatia osiguranja na domaćem tržištu, te dodjela sedam posto dionica HT-a njihovim radnicima u direktnoj su nadležnosti Vlade. U Banskim dvorima misle da se ti poslovi mogu privesti kraju u naredna dva-tri mjeseca. Već u idućih 15-ak dana uži kabinet raspravljat će o kriterijima vezanim za prodaju Ininih dionica, a potom će o njima konačnu riječ dati Vlada.

Jedini problem je ostala dodjela sedam posto dionica HT-a za branitelje. U koaliciji prevladava mišljenje da ne treba podijeliti pojedinačno dionice, nego pronaći model da se ta sredstva zadrže na okupu kako bi se s njima dugoročno rješavali problemi branitelja. To će, prema svoj prilici, stoga ostati posao za neku buduću vladu.

Ambiciozni projekt preustroja Hrvatskog fonda za privatizaciju i upravljanja državnom imovinom zadire u niz zakona. Uz Zakon o fondu paralelno će ići i izmjene zakona o privatizaciji, o vlasništvu, o stečaju, a otvoreno je i pitanje Pomorskog zakonika i vodnog dobra.

Stručni timovi pripremaju za Vladu izmjene Zakona o privatizaciji kojima, među ostalim, rješavaju i pitanje malih dioničara koji još uvijek otplaćuju svoje dionice po nominalnoj cijeni, premda su one odavno na tržištu izgubile velik dio tako utvrđene vrijednosti. Mali dioničari bi jednokratnom uplatom za preostali dug u visini od 20 posto dobili dionice u konačno vlasništvo, a što znači da bi im se otpisalo 80 posto preostale otplate. Nije razriješena dvojba na koji način dalje poticati malo dioničarstvo, da li preko ESOP programa ili preko zatvorenih investicijskih fondova.

Najteže će u tome biti razriješiti pitanje vlasništva nad zemljom, jer je desetogodišnja praksa donijela niz problema, pa sada imamo različita rješenja za vlasništvo zemlje ispod objekta, zemljišta potrebnog za obavljanje djelatnosti i onoga koje se nalazi na pomorskom dobru.

U tom paketu zakona nije nevažno ni pitanje potraživanja koje se mora regulirati Zakonom o stečaju.

Olga RAMLJAK