Vjesnik: 24. 02. 2003.

Može li Hrvatska odbiti američki zahtjev bez većih političkih šteta

»Non-paperom«, koji je Hrvatskoj uručila američka administracija, traži se da Hrvatska sama predloži koje bi usluge mogla pružiti ako dođe do napada na Irak, kazali su »Vjesniku« diplomatski izvori/ Prema tumačenju domaćih stručnjaka, Vlada o tome može odlučiti bez suglasnosti Sabora, no može odlučiti i da o tome raspravlja Sabor

ZAGREB, 23. veljače - Hrvatska još nije dobila službeni američki zahtjev za pružanje logističke potpore u napadu na Irak. »Non-paperom«, koji je Hrvatskoj uručila američka administracija, traži se da Hrvatska sama predloži koje bi usluge mogla pružiti ako do napada dođe, kazali su Vjesniku diplomatski izvori.

Iako Amerikanci nisu zatražili konkretne poteze, malo je vjerojatno da Hrvatska takav zahtjev može odbiti bez velikih političkih šteta za odnose dviju zemalja. Prema tumačenju domaćih stručnjaka, Vlada o tome može odlučiti bez suglasnosti Sabora, no može odlučiti i da se o tome raspravlja u Saboru.

»Non-paper«, dakle neobvezujući dokument, hrvatska je diplomacija od američke administracije dobila prošli tjedan. Ta se diplomatska forma često koristi u sklopu neformalnih konzultacija i razmjene mišljenja i poruka, te prethodi službenim odlukama.

U »non-paperu« je američka strana od hrvatske vlade zatražila da sama procijeni koju bi vrstu logističke potpore mogla pružiti SAD-u u slučaju napada na Irak. »U "non-paperu" nema konkretnog zahtjeva. To je samo "podsjetnik za razmišljanje" o mogućnostima potpore u slučaju vojne akcije na Irak«, izjavili su diplomatski izvori.

O tim se mogućnostima potpore u medijima još nagađa. Hrvatski su dužnosnici prije dva tjedna izjavili da bi, teorijski, Hrvatska mogla ustupiti zračni prostor, osigurati logistiku za eventualni popravak oštećene opreme i punjenje gorivom savezničkih letjelica.

Odluka o logističkoj potpori SAD-u, dođe li do napada na Irak, formalno nema veze sa sporazumom SOFA, koji je Hrvatska krajem devedesetih potpisala sa snagama SFOR-a radi logističke potpore mirovnoj operaciji u BiH, kao ni s bilateralnim sporazumom o vojnoj suradnji Hrvatske i SAD-a, potpisanom krajem prošle godine. Taj sporazum još nije na snazi, jer ga Sabor nije ratificirao. Prije pola godine, kad se o njemu pregovaralo, hrvatska je strana odbila potpisati prvu varijantu teksta, jer je u jednom poglavlju uključivao i izuzeće američkih građana iz jurisdikcije Međunarodnoga kaznenog suda (ICC).

Tim (neratificiranim) sporazumom Hrvatska je preuzela obvezu da će SAD-u ustupiti morske luke Rijeku, Split i Ploče, da će ustupiti zračni prostor, a na raspolaganje je dala i svoje zračne luke i obvezala se na razmjenu obavještajnih podataka. No, kako navode diplomati, taj sporazum s iračkom krizom nije u izravnoj vezi - u slučaju napada na Irak logistički će aranžman Hrvatske i SAD-a biti ugovoren posebno i neovisno o bilateralnom sporazumu.

Hrvatska je službena politika najavila da će se ponašati kao odgovorna članica međunarodne zajednice i da će u slučaju iračke krize poštivati odluke Vijeća sigurnosti UN-a. Takvo usmjerenje stavlja u drugi plan bilateralni sporazum o vojnoj suradnji sa SAD-om, jer je Povelja UN-a, temeljni zakon međunarodnog prava, jača od bilateralnih sporazuma.

Ipak, diplomatski izvori naglašavaju da, kad dođe konkretan američki zahtjev, neće biti mnogo prostora za manevre, jer bi politička cijena odbijanja takve usluge bila previsoka.

Bruno Lopandić