Vjesnik: 28. 02. 2003.

Haag ponovo prijeti Hrvatskoj

Haaški sud ozbiljno razmišlja o slanju obveznog naloga, sub poene, Hrvatskoj jer Vlada u Zagrebu već godinu i pol odbija predati Haagu dokumente vezanu uz ulogu Hrvatske vojske u ratu u BiH, reklo je Vjesniku nekoliko visokih diplomatskih izvora / Hrvatska će navodno dobiti još mjesec dana da bi stigla ispuniti obveze / Hartmann: Imamo podatke gdje je Gotovina i njih smo predali hrvatskim vlastima. Gotovina se slobodno kreće hrvatskim teritorijem pa je tu riječ o kršenju preuzetih obveza

ZAGREB, 27. veljače - Dužnosnici Haaškog suda i predstavnici ključnih europskih zemalja smatraju da Hrvatska izbjegava suradnju s Haaškim sudom jer još nije ništa učinila u vezi s uhićenjem generala Ante Gotovine, unatoč tome što su podaci o tome gdje se on skriva dostavljeni hrvatskim vlastima.

Osim toga, Haaški sud ozbiljno razmišlja o upućivanju obveznog naloga - sub poene Hrvatskoj jer Vlada u Zagrebu već godinu i pol odbija isporučiti Haagu dokumente vezanu uz ulogu Hrvatske vojske u ratu u Bosni i Hercegovini, reklo je Vjesniku nekoliko visokih diplomatskih izvora.

Takvo stanje, ako se nastavi, moglo bi zakomplicirati odnose Hrvatske i Europske unije, nakon što je Hrvatska 21. veljače predala zahtjev za punopravno članstvo u Europskoj uniji.

Te informacije potvrdila je glasnogovornica glavne tužiteljice Haaškog suda Florence Hartmann.

»Naša ocjena suradnje za neku zemlju temelji se na konkretnim stvarima, a ne na političkim izjavama. Tužiteljstvo je zabrinuto razinom suradnje, to što Hrvatska još nije uhitila haaškog optuženika Gotovinu smatramo potpunim neuspjehom, pogotovo zato što imamo podatke gdje je Gotovina. Te podatke predali smo hrvatskim vlastima. Gotovina se slobodno kreće hrvatskim teritorijem pa je tu riječ o kršenju preuzetih obveza«, izjavila je glasnogovornica Carle del Ponte.

Florence Hartmann potvrdila je da Sud nije zadovoljan ni suradnjom kad je riječ o traženju posebnih dokumenata.

»U pogledu pristupa određenim arhivima ta suradnja teče sporo i nepotpuno, a neke dokumente već mjesecima ne dobivamo. U tome se vlasti u Zagrebu ponašaju slično kao one u Beogradu. Ne žele omogućiti pristup dokumentaciji koja se odnosi na događaje u BiH«, rekla je glasnogovornica Hartmann. Prema njezinim riječima, tužiteljstvo se u slučaju neuspjeha može obratiti sudskom vijeću i ukazati na poteškoće.

Tada sudsko vijeće izdaje obvezujući nalog za predaju dokumenata s točno utvrđenim rokom.

Diplomatski su izvori rekli Vjesniku kako će se s tim nalogom pričekati otprilike još mjesec dana da bi Hrvatska stigla ispuniti obveze.

Glavna haaška tužiteljica Carla del Ponte prije dva tjedna održala je brifing za veleposlanike akreditirane u Nizozemskoj. Tada je ustvrdila da s područja bivše Jugoslavije Haagu još nije izručeno 26 optuženika. Za takvo stanje okrivila je države u regiji koje ne surađuju sa Sudom.

Govoreći o Hrvatskoj, spomenula je Gotovinin slučaj, kao i činjenicu da Hrvatska već duže vrijeme Sudu ne želi predati zatražene dokumente.

Hrvatska je strana još prošli tjedan potvrdila Vjesniku da su haaški zahtjevi bili »preširoki« objasnivši da je zato teško u kratkom roku naći sve tražene dokumente. »Ova vlada želi surađivati s Haaškim sudom«, potvrdili su izvori bliski Vladi. No, takve tvrdnje ne uzimaju u obzir u Haagu.

»Takvo objašnjenje ne možemo prihvatiti. Ispunjavanje međunarodnih obveza u suradnji s Haaškim sudom nije pitanje političkih i diplomatskih pregovora. Riječ je o sudu i stvari su vrlo konkretne - ili se surađuje ili se ne surađuje«, istaknula je Florence Hartmann.

Hrvatski premijer Ivica Račan izjavio je u Ateni prošli petak kako ne treba sumnjati u namjere hrvatske vlade da ispuni svoje obveze, te da će uhititi odbjeglog generala Gotovinu »iako se to neće svidjeti dijelu hrvatske javnosti i medija«.

No, problem je u tome što velik broj europskih zemalja ne vjeruje hrvatskoj vladi da želi iskreno surađivati s Haaškim sudom. Strani diplomati smatraju da bi se ta pitanja trebala riješiti vrlo brzo, najkasnije do solunskog sastanka na vrhu na kojem Europska unija treba donijeti odluku o daljnjem odnosu prema zemljama zapadnog Balkana.

Trenutačno u Uniji Velika Britanija, Nizozemska i Irska ne prihvaćaju stajalište hrvatske vlade da Hrvatska nije dovela u pitanje poštivanje svojih međunarodnih obveza. Hrvatskoj bi to moglo stvoriti probleme u proceduri unutar Unije budući da je u odlučivanju o tretiranju novih kandidata za EU, prema sporazumu iz Nice, potrebna jedinstvena odluka petnaestorice.

Ipak, kako su Vjesniku rekli diplomatski izvori, u Uniji je postignut dogovor da se na sjednici Vijeća ministara u travnju ne blokira proces odobravanja izrade mišljenja o sposobnosti Hrvatske da se s njom započnu pregovori o punopravnom članstvu.

Jedna od zemalja koja ističe važnost suradnje s Haaškim sudom jest Velika Britanija, čiji parlament još nije ratificirao Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju Hrvatske i EU. Premijer Račan sredinom ožujka putuje u službeni posjet Londonu, pa se očekuje da razgovori s britanskim premijerom Tonyjem Blairom i ministrom vanjskih poslova Jackom Strawom neće biti nimalo ugodni.

Bruno Lopandić