Vjesnik: 03. 03. 2003.

Mirovina saborskog zastupnika 7900 kuna, a akademika 3700 kuna

Povlaštenu mirovinu prima 269 saborskih zastupnika, ministara, sudaca Ustavnog i Vrhovnog suda / Njih 242 prima starosnu mirovinu, u prosjeku 7900 kuna, šest ih prima invalidsku mirovinu prosječno 6600 kuna, a povlaštene obiteljske mirovine prima 21 član obitelji, i to prosječno 5800 kuna / Najviša zastupnička mirovina je 12.850 kuna, ali taj iznos s nekim dodacima može narasti i na petnaestak tisuća kuna

ZAGREB, 2. ožujka - Po najnovijim podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), s kraja prošle godine, mirovina 269 bivših državnih dužnosnika, među kojima su nekadašnji saborski zastupnici, ministri, suci Ustavnog i Vrhovnog suda, iznosi blizu 7900 kuna. Među njih će, kad ode u mirovinu, biti uvrštena i Šima Krasić jer i glavni državni revizor, po Zakonu o obvezama i pravima državnih dužnosnika, ima pravo na povlaštenu mirovinu.

U HZMO-u tvrde da nemaju izdvojene podatke o broju saborskih zastupnika koji primaju povlaštene mirovine. Naime, kažu da ne vode tu posebnu evidenciju jer da ima niz saborskih zastupnika koji su, primjerice, bili ministri ili neki drugi dužnosnici, pa podaci ne bi bili vjerodostojni. Među državnim dužnosnicima s privilegiranom mirovinom, zbog njihove brojnosti, sigurno je najviše saborskih zastupnika.

Od 269 spomenutih državnih dužnosnika, njih 242 prima starosnu mirovinu, u prosjeku od 7900 kuna, šest ih prima invalidsku mirovinu od prosječno 6600 kuna, dok povlaštene obiteljske mirovine prima 21 član obitelji, i to prosječno 5800 kuna. Najviša zastupnička mirovina je 12.850 kuna, ali taj iznos s nekim dodacima može narasti i na petnaestak tisuća kuna.

Valja reći da su prosječne zastupničke mirovine, do smanjenja prošle godine, bile i znatno više, i iznosile su i više od 10.000 kuna. Zakonodavac je tada nešto »pritegnuo slavinu«, te su zastupničke mirovine smanjene, i to osam posto na razliku između 2500 i 3000 kuna, 12 posto na razliku mirovine između 3000 i 4000 kuna, 16 posto na razliku između 4000 i 5000 kuna, te 20 posto na razliku mirovine od 5000 kuna naviše.

Osim samih visina dužnosničkih mirovina, »oči bodu« blagi i povoljni uvjeti za njihovo stjecanje, u odnosu na »obične smrtnike«. Tako, primjerice, saborski zastupnik može otići u mirovinu sa samo 15 godina radnog staža, ako je bio zastupnik uzastopce tri mandata, i ako je svaki mandat obnašao najmanje dvije godine. Ostali saborski zastupnici stječu pravo na povlaštenu saborsku mirovinu, ako imaju 20 godina mirovinskog staža i 55 godina života za muškarce, odnosno 50 godina za žene, uz uvjet da su u saborskim klupama sjedili dvije godine u jednom zastupničkom mandatu. Olakšano je i stjecanje mirovina za zastupnike kod kojih bi, zbog ozljede u vezi s obavljanjem zastupničke dužnosti, došlo do opće radne nesposobnosti. Ti zastupnici imaju pravo na invalidsku zastupničku mirovinu, neovisno o mirovinskom stažu, godinama života i duljini obnašanja zastupničke dužnosti.

Vrlo je povoljan i način izračunavanja saborske mirovine, jer im se mirovinska osnovica određuje od posljednje neto plaće saborskih zastupnika. Mirovina zastupnika s 20 godina radnog staža, i 50, odnosno 55 godina života, ne može biti manja od 65 posto njegove saborske plaće, do najviše 85 posto saborske plaće.

Saborski zastupnici koji su primjerice, bili i članovi HAZU-a, ili politički zatvorenici, ili borci NOR-a, mogli bi izabrati jednu od mirovina po tim osnovama. No, po zakonu, ako osiguranik stekne pravo na više mirovina, mora se odlučiti za jednu od njih. Nije teško zaključiti da će se u takvom slučaju zastupnici svakako odlučiti za saborsku mirovinu, jer su mirovine po drugim temeljima, znatno niže od saborske. Primjerice, prosječna mirovina redovnog člana HAZU-a iznosi oko 3700 kuna. Prosječna je mirovina u Hrvatskoj, pak, 1671 kunu.

Privilegirana mirovina od 1500 kuna?

Među »izabranike« s privilegiranim mirovinama, često se pribraja i oko 180.000 umirovljenika koji mirovine stječu po takozvanim posebnim propisima. No, sudeći po iznosima koje primaju neke od tih skupina, teško bi ih se moglo nazvati privilegiranima.

Po podacima HZMO-a, po posebnim propisima mirovinu od prosječno oko 3600 kuna dobiva 6676 umirovljenika iz djelatnog sastava HV-a, a prosječna mirovina 29.425 hrvatskih branitelja po tim propisima je oko 5000 kuna. Nadalje, prosječna mirovina 74.668 boraca NOR-a je oko 1700 kuna, 28.705 umirovljenih domobrana dobiva oko 1500 kuna, a 14.947 pripadnika bivše JNA oko 2000 kuna. Zatim, prosječna mirovina po posebnom propisu 5772 politička zatvorenika je oko 2800 kuna, 13.980 ovlaštenih osoba iz MUP-a i Ministarstva pravosuđa prosječno prima 2500 kuna mirovine, a redovni članovi HAZU-a oko 3600 kuna. Prosječna mirovina, pak, 408 saborskih zastupnika koji su to bili u bivšoj državi, članova bivšeg saveznog i saveznog izvršnog vijeća i nekih tadašnjih javnih službenika, iznosi oko 1700 kuna.

Biljana Bašić