Novi list: 04. 03. 2003.

ODBOR ZA USTAV, POSLOVNIK I POLITIČKI SUSTAV SKINUO S DNEVNOG REDA IZMJENU IZBORNOG ZAKONODAVSTVA

Oporba, HSS i Tomac srušili Arlovićev izborni zakon

Da rasprave o izmjenama izbornog zakona neće biti, moglo se zaključiti na samom početku sjednice kad je Vladimir Šeks tražio da se ta točka skine s dnevnog reda, jer se ne zna tko joj je autor

ZAGREB – Izmjene postojećeg izbornog zakona, koje su, na inicijativu predsjednika Odbora za Ustav, poslovnik i politički sustav, Mate Arlovića izradile stručne službe Odbora, skinute su s dnevnog reda jučerašnjeg zasjedanja tog saborskog tijela. Takav zaključak donesen je jednoglasno, nakon što su se raspravi o izmjenama izbornog zakona, kojima bi se smanjio broj zastupnika koji bi se birali na jednoj izbornoj jedinici s 14 na 12 (što bi povećalo faktični izborni prag), te ukinula posebna jedinica za dijasporu, usprotivili predstavnici oporbe, ali i vladajućeg HSS-a, te SDP-ov član Odbora Zdravko Tomac.

Kako je bilo očito da se rasprava o toj temi neće moći održati, predsjednik Odbora Mato Arlović predložio je da se ta točka skine s dnevnog reda, te da idućeg tjedna Odbor raspravi tri prijedloga novog izbornog zakona, DC-ov, HSS-ov i SDP-ov, koji se već nalaze u saborskoj proceduri. Arlović je predložio, a Odbor usvojio, i treći zaključak, po kojem će Odbor raspravljati o nužnim tehničkim usklađivanjima postojećeg izbornog zakona, ukoliko se u saborskoj raspravi ne bude mogla postići većina glasova za usvajanje nekog od predloženih novih izbornih zakona. S tim da će jučer neraspravljeni prijedlog izmjena izbornog zakona, u tom slučaju članovima Odbora moći poslužiti kao pomoć pri donošenju konačne odluke.

Da rasprave o izmjenama izbornog zakona neće biti, moglo se zaključiti na samom početku sjednice. Prvo je Vladimir Šeks (HDZ) tražio da se ta točka skine s dnevnog reda, jer se ne zna tko joj je autor. Zatim je Luka Trconić (HSS) također zatražio povlačenje te točke s dnevnog reda, ali iz razloga što u saborskoj proceduri postoje već tri izborna zakona. Razvila se rasprava i o tome jesu li predložene izmjene zakona tolike da bi se trebale tretirati čak i kao prijedlog novog izbornog zakona, a ne samo tehničko usklađivanje izbornog zakonodavstva s ustavnim promjenama i izmjenom načina biranja zastupnika manjina. Miroslav Rožić (HSP) i Zdravko Tomac (SDP) predložili su kako bi, radi stabilnosti demokracije u Hrvatskoj, najbolje bilo da se izbori održe dvaput zaredom po istom zakonu, uz nužne tehničke izmjene.

Dorica Nikolić (HSLS) je također smatrala da Odbor nema što razgovarati o prijedlogu izmjena izbornog zakona, jer će se o novom zakonu, kako je rekla, ionako između sebe dogovoriti SDP i HSS, ili SDP i HDZ, ili već neka druga stranačka kombinacija koja će doći do potrebnih 76 glasova. Na to joj je Arlović uzvratio da je njena stranka još prošlog ljeta kazala s kim će u koaliciju, te kolegama iz HDZ-a čestitao na koaliciji koja se priprema.

PETORKA O IZBORNOM ZAKONU Otvorene sve mogućnosti

ZAGREB – Čelnici vladajuće koalicije nisu na jučerašnjem sastanku presudili hoće li donijeti novi izborni zakon, ili će se samo promijeniti stari. Prema riječima predsjednika HSS-a Zlatka Tomčića nakon sastanka, čelnici petorke samo su konstatirali da su se jučer u saborskoj proceduri našla tri prijedloga izbornog zakona, te da će Parlament o svim prijedlozima raspravljati na tekućoj saborskoj sjednici. Ako se pojavi i prijedlog kojim bi se samo promijenio postojeći izborni zakon i uskladio s Ustavom, Sabor će i o takvom prijedlogu raspravljati, naglasio je Tomčić.

Jučer je hrvatski predsjednik Stjepan Mesić izjavio kako ne bi bilo dobro da na idućim parlamentarnim izborima cijela Hrvatska bude jedna izborna jedinica, ocijenivši da bi takav izborni sustav »bipolarizirao političku scenu.

Jasmin KLARIĆ