Vjesnik: 04. 03. 2003.

Zašto su sporni »Šuškovi spisi« i poslovanje jedne hrvatske banke u Hercegovini

Hrvatska je Haagu uzvratila dopisom u kojem se čudi što se negativno ocjenjuje suradnja tužiteljstva i Zagreba u »tehničkom dijelu« (dostavi dokumenata) u kojem je dosad uglavnom dobivala odlične ocjene / Za hrvatsku stranu ključni je problem u tome što veći dio te dokumentacije ili uopće ne postoji, ili je pohranjen izvan granica nadležnosti hrvatskih državnih tijela / U sljedećim tjednima pritisak bi se mogao pojačati zbog neizručenja optuženog generala Gotovine

ZAGREB, 3. ožujka - Već na prvi signal da brifing haaške tužiteljice prije dva tjedna nije do kraja shvaćen u diplomatskom koru u Nizozemskoj kojem se i obratila, Hrvatska je i službeno uzvratila dopisom. Hrvatska je strana Haagu naglasila čuđenje što se negativno ocjenjuje suradnja tužiteljstva i Zagreba u »tehničkom dijelu« (dostavi dokumenata) u kojem je dosad uglavnom dobivala odlične ocjene.

Poruka iz Zagreba potvrdila je da se spremnost za suradnju u tom dijelu nije promijenila s hrvatske strane, odnosno da postoji politička volja da se ta suradnja pojača. Jer, dosad je devedesetak posto tih zahtjeva za dostavom dokumenata ispunjeno.

Vjesniku haaški izvori potvrđuju da je do tužiteljičine »opaske« pred diplomatima došlo iz dva razloga. Prvi, odnosi se na dokumente koji se traže od Hrvatske, a vezani su uz ulogu službenog Zagreba u ratu u BiH. Drugi se odnosi na bankarsko poslovanje jedne hrvatske banke u bosanskohercegovačkim platnim tokovima.

Komentar službenog Zagreba mogao bi se sažeti u dvije rečenice. Prva, kad bi tužiteljstvo pobliže specificiralo dokumentaciju o hrvatskoj umiješanosti u bosanske ratne okolnosti, bilo bi lakše i uzvratiti dostavom željenih dokumenata. Druga, kad bi tužiteljstvo obvezujućim nalogom tražilo od hrvatske banke dostavu dokumentacije, i taj bi dio bio ispunjen. Ovako, dok se bankarski papiri traže od države, banka se zasad uspješno brani pred državom tvrdnjom da bi dostavom tih papira bila grubo narušena bankarska tajna.

Vjesnik saznaje da je dio dokumentacije o odnosima Hrvatske i BiH isključivo vezan uz Gojka Šuška i njegovu ulogu u tim događajima. Ali, za hrvatsku je stranu ključni problem u tome što veći dio te dokumentacije ili uopće ne postoji, ili je pohranjen izvan granica nadležnosti hrvatskih državnih tijela.

U Zagrebu je Vjesniku potvrđeno kako se očekuje da bi se idućih tjedana pritisak iz Haaga mogao pojačati zbog neizručenja optuženog generala Ante Gotovine.

Oprezni dio službenoga Zagreba, pak, upozorava da Carla del Ponte nikako nije zaboravila i »slučaj Bobetko«. Ona će, jer je riječ o praznom spisu, učestati s provjerom njegova zdravstvenoga stanja pa se ne otklanja mogućnost da medicinski eksperti osvanu u Kliničkoj bolnici »Dubrava« u Zagrebu i bez posebne najave.

Vlado Rajić