I godišnji izvještaj Europske komisije o Hrvatskoj bit će kritičan

- U Haagu se smatra da Hrvatska opstruira zahtjeve za određenim dokumentima o ratu u BiH kako bi zaštitila neke ljude. To nije točno, ali ako se od nas traži da dostavimo dokumente o Gojku Šušku, čije se ime kao ministra obrane vezuje uz mnoge dokumente, onda bi tužiteljstvo trebalo preciznije reći koji ih papiri zanimaju - kaže anonimni izvor iz vlasti, objašnjavajući pozadinu nesporazuma s Haagom, zbog kojih je Carli del Ponte jučer i službeno otpremljen poziv da dođe u Hrvatsku. Osim dokumenata vezanih za događaje u srednjoj BiH i Mostaru, od Vlade se traži i da dostavi dokaze o upetljanosti jedne hrvatske banke u financijske transakcije u Hercegovini tijekom 1993. Da su odnosi normalni, kaže isti izvor, to kašnjenje s dostavom dokumenata rješavalo bi se požurnicama, ali iz Haaga je došao ukor, zasad samo u usmenoj formi, putem diplomatskih kanala. Iako se Hrvatskoj svako malo predbacuje što nije uhićen Gotovina, u Vladi se pretpostavlja da do ovog spora s dokumentima možda ne bi došlo da novine nisu objavile fotografiju i članak Janka Bobetka kako prima počasti grada Novske i upušta se u političke izjave. Za haaško tužiteljstvo to je bilo previše i uslijedio je novi val pritisaka prema Hrvatskoj.

Politički analitičar, koji je također želio ostati anoniman, smatra da to nije iznenađujuće, te da se mora očekivati kako će se taj pritisak proširiti i na druga područja po kojima će međunarodna zajednica ocjenjivati napredak Hrvatske u približavanju standardima EU. Taj pritisak, kaže naš izvor, nije odraz nekog specifičnog odnosa prema Hrvatskoj, nego njezina promijenjena položaja otkad je predala molbu za članstvo u EU. Od tog trenutka Hrvatska prelazi iz ruku visokih političara EU, koji su je tapšali po ramenu, i dolazi u šape birokrata koji, lišeni političkih simpatija ili odbojnosti, precizno mjere hrvatske učinke.