Slobodna Dalmacija: 13. 03. 2003.

JE LI PRIVREDNA BANKA OBAVLJALA TAJNE TRANSAKCIJE IZMEĐU HRVATSKE I HERCEGOVINE

PBZ će morati dati tražene dokumente

ZAGREB — Nakon što je glavna tužiteljica Haaškog suda Carla del Ponte prošlog tjedna prozvala Hrvatsku zbog nesuradnje, a hrvatska Vlada odbacila prigovore pozvavši je da u ožujku posjeti Zagreb, odnosi između Zagreba i Haaga su sve zategnutiji.

Carla del Ponte odbila je Vladin poziv, najavivši da će Zagreb pohoditi u sklopu programa redovitih posjeta, a glasnogovornica Tužiteljstva Florance Hartmann još jednom je naglasila kako Hrvatska ne udovoljava posve jasnim i za istrage koje se vode važnim zahtjevima Haaškog suda. O čemu se radi? Jedan od razloga nezadovoljstva Carle del Ponte jest, naravno, činjenica da Hrvatska još uvijek nije uhitila haaškog optuženika generala Antu Gotovinu koji se, kako to tvrdi Haag, slobodno šeće po Hrvatskoj. Međutim, od uhićenja Gotovine u ovom je trenutku, reklo bi se, aktualnije pitanje dokumenata koje Haag traži od Zagreba.

Radi se o nekoliko stotina raznih dokumenata koje Vlada nije dostavila zbog toga što, kako tvrde neki Vladini dužnosnici, zahtjevi Haaga nisu posve jasni ili zato što se radi o dokumentima koje, kao u slučaju Privredne banke Zagreb, Vlada i ne može dostaviti. Naime, na popisu se nalaze i dokumenti PBZ-a koje je ona, na Vladin zahtjev, odbila dostaviti pozivajući se na bankarsku tajnu.

Zbog čega su Haagu važni dokumenti PBZ-a nije teško dokučiti. Naime, očito se radi o prikupljanju dokumentacije kojom se želi dokazati da su se za vrijeme Tuđmanove vladavine, preko PBZ-a, obavljale razne financijske transakcije između Zagreba i BiH, bolje reći Hercegovine. Ključnu ulogu u tome u susjednoj državi, po svemu sudeći, imala je Hercegovačka banka, a cijelu je priču Haag pokrenuo da bi dokazao, odnosno prikupio dodatne dokaze o umiješanost bivšeg hrvatskog državnog vrha u prijeratna, ratna i poratna zbivanja u susjednoj BiH.

Bez obzira na to što se poziva na bankarsku tajnu, PBZ će, kako su nam pojasnili neki visoki državni dužnosnici i pravni stručnjaci, u konačnici ipak morati dostaviti tražene dokumente hrvatskoj Vladi, odnosno Haagu. Naime, oni tvrde da se radi o uobičajenim zahtjevima haaških istražitelja koji se u ovome slučaju odnose na bankarsku dokumentaciju. Pozivanje na bankarsku tajnu, naglašavaju oni, nije čvrst argument jer je i banka svjesna činjenice da postoje pravni putovi kojima bankarska tajna ne može biti zapreka za dobivanje tražene dokumentacije.

Trenutačno se radi o rutinskom zahtjevu, međutim ako Haag uputi obvezujući nalog, a to će po svemu sudeći učiniti, onda je banka dužna dostaviti dokumentaciju. Isto može učiniti i domaće pravosuđe, a naši sugovornici tvrde da banka nema nikakvih razloga zbog kojih ne bi trebala udovoljiti zahtjevu Haaga ili domaćeg suda, ako on bude službeno upućen. Oni naglašavaju da Haaški sud, sukladno svojem pravnom autoritetu, može tražiti da mu se za istrage koje vodi dostavi sva potrebna dokumentacija, uključujući i dokumente PBZ-a.

Vuk ĐURIČIĆ