Slobodna Dalmacija: 19. 03. 2003.

VLADIN STAV - POTPREDSJEDNIK VLADE Goran GRANIĆ O IRAKU I HAAGU

Odbit ćemo eventualne dodatne zahtjeve SAD-a

Nemamo nikakvih naznaka da bi se u Haagu uskoro mogle podignuti nove optužnice - Isporuka argumenata je najbolji način obrane bilo koga - Carla del Ponte dolazi u drugoj polovici travnja

Prošlog je tjedna hrvatski državni vrh donio odluku da Hrvatska neće podržati napad na Irak mimo odluke UN-a, odnosno njegova Vijeća sigurnosti. O tome, eventualnim novim američkim zahtjevima Hrvatskoj i problemima u odnosima Hrvatske s Haagom, razgovarali smo s Goranom Granićem, potpredsjednikom Vlade i predsjednikom Savjeta za suradnju s Haaškim sudom.

Ovih je dana hrvatski državni vrh donio odluku da neće podržati američki napad na Irak mimo UN-a. Jesu li, uz odobrenje korištenja našeg zračnog prostora koje je još uvijek aktualno, stigli novi američki zahtjevi?

Ne.

Ako stignu, kako će Vlada reagirati?

Stav hrvatskog državnog vrha je vrlo jasan i precizan, te više puta ponovljen. Zabrinuti smo zbog najnovijih događanja i, naravno, ne podržavamo bilo kakve akcije mimo UN-a.

Ali je sve izvjesnije da će se to dogoditi. Kako će se Hrvatska u takvoj situaciji ponašati?

Jednako kao i prije akcije.

Znači li to da će odbiti eventualne dodatne zahtjeve Amerike?

Sukladno odluci državnog vrha, to se podrazumijeva i oko toga neće biti nikakvih promjena. Ponavljam, Hrvatska se protivi svakoj akciji koja bi se provodila mimo UN-a.

Druga aktualna tema je suradnja naše zemlje s Haagom. Glavna tužiteljica Carla del Ponte je nezadovoljna hrvatskom suradnjom, pogotovo što se tiče dostave traženih dokumenata. Spekuliralo se da uskoro stižu i nove optužnice, konkretno protiv Hrvoja Šarinića i Tomislava Merčepa. Što je od navedenog točno i je li Vam poznato da Haag priprema nove optužnice?

Spekulacije u medijima su stalno prisutne od kad sam ja predsjednik Savjeta za suradnju s Haaškim sudom i to nije ništa novo ili neuobičajno. Kontinuirano se pojavljuju i jedino se tu i tamo mijenjaju neka imena. To, naravno, ljude koji se navode dovodi u vrlo neugodnu situaciju. O tome hoće li, kad će, zbog čega će i protiv koga će eventualno biti podignute optužnice odlučuje, naravno, isključivo Tužiteljstvo.

Vi o tome nemate nikakve informacije?

Ne. A na to ne možemo utjecati jer se, to je posve jasno, radi o samostalnim odlukama Tužiteljstva i nemamo nikakvih naznaka da bi uskoro mogle biti podignute nove optužnice. Našoj je javnosti dobro poznato da Tužiteljstvo provodi vrlo opsežne pripreme i istrage, da na tome radi i da su određeni precizni rokovi do kad moraju završiti cjelokupni posao. Prema tome, ako iz onoga što rade ocijene da postoje osnove za podizanje optužnice, oni će to i napraviti.

Nedavno je Carla del Ponte izjavila da je nezadovoljna suradnjom Zagreba, pogotovo što se tiče dostavljanja tražene dokumentacije?

Tužiteljstvo, naravno, ima pravo na pretjerivanja i na svoje prosudbe. Mi smo se vrlo jasno očitovali da se ne slažemo s takvim ocjenama. Posebno zbog Vladina posve jasnog stava da je suradnja neupitna, ali i zbog činjenice da nam je posve jasno da je najbolji dokaz nečije nevinosti, bilo pojedinačne, bilo šire, dostava dokumenata. Prema tome, bez dokumenata ili bez svih dokumenata koji su potrebni mogu se dogoditi pogreške u optužnicama, mogu se optužiti krive osobe ili se može dogoditi da nitko ne bude optužen. Naš stav je, što se tiče toga, vrlo jasan. Smatramo da je dostava dokumenata najbolji način obrane bilo koga, pa i same države od bilo kakve optužbe.

Zbog čega je Carla del Ponte odbila poziv Vlade da posjeti Zagreb?

-To je također jedna vrsta kontinuirane spekulacije. Ne znam zbog čega je to potrebno? U ime Vlade sam pozvao Carlu del Ponte da posjeti Zagreb da bismo, ako za to ima potrebe, raščistili eventualne nesporazume u našoj suradnji. Prihvatila je poziv i u Zagreb dolazi u drugoj polovici travnja. Precizan datum njezina dolaska će se uskoro dogovoriti.

Znači, ne stoji tvrdnja Tužiteljstva da Hrvatska ne dostavlja tražene dokumente?

Ne stoji tvrdnja da Hrvatska ne surađuje. A da u našoj suradnji ima problema, i to nikad nismo krili ili negirali. Međutim, činjenica je da se najčešće radi o zahtjevima koji nisu nimalo jednostavni, a i očekivanja su često nerealna. O nekim stvarima jednostavno ne postoje dokumenti ili su nam nedostupni, a s druge strane Hrvatska, na žalost, još dugo neće imati tako ustrojene arhive da bi sve zahtjeve bilo moguće jednostavno i brzo ispuniti. Političkih prepreka za suradnju nema, naprotiv, i zato odbijamo tvrdnje da Hrvatska ne surađuje.

Među ostalim, sporno je i dobivanje dokumenta PBZ-a. Što Vlada u tom slučaju može učiniti?

Vjerujem da će se i taj dio uskoro uspješno riješiti.