Vjesnik: 20. 03. 2003.

Rossinov prijestup

ZORAN VODOPIJA

Rječnikom neuobičajenim za jednog diplomata na radu u stranoj državi, američki je veleposlanik prozvao hrvatsku vladu. On je »razočaran pozicijom hrvatske vlade« koja je imala mogućnost ojačati suradnju i partnerstvo s »velikom koalicijom država, predvođenom Sjedinjenim Državama« koja će napasti Irak. Ali, hrvatska vlada je rekla da neće, ona je, prema Rossinu, »odlučila izbjeći svoju odgovornost i igrati povučenu ulogu«. Američki je veleposlanik u intervjuu tjedniku Globus žestoko nagazio hrvatsku vladu samo zato jer je ona ustrajala na svom prvobitnom stavu (još od 26. veljače) da podupire američki napad na Irak samo ako se odvija pod kapom odgovarajuće rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a, kao i da dopušta da saveznički transportni zrakoplovi u ratnim misijama prelijeću Hrvatsku i uzimaju gorivo u slučaju potrebe. Ništa više i ništa manje. Ali za Rossina premalo.

Američki veleposlanik je izrekao velike, nama dosad nepoznate, istine. On tvrdi da je Vijeće sigurnosti UN-a pokazalo posljednjih mjeseci da nije sposobno preuzeti svoju odgovornost, tako da je »odlučnost Sjedinjenih Država i koalicije spremnih jedina opcija kojom se može provoditi volja UN-a«. Amerika je, dakle, preuzela ulogu nesposobnog UN-a, a navodno ima pokriće u već usvojenim rezolucijama 678 i 687, a posebice u rezoluciji 1441 koja »jasno govori da se Iraku daje posljednja šansa«.

To je američko tumačenje rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a s kojima se pola Europe i većina svijeta ne slaže. Oni stoga zaslužuju samo američki prijezir, posebno Francuska koja, kaže veleposlanik, »nije sposobna preuzeti odgovornost«.

Veleposlanik je, naprotiv, vrlo zadovoljan HDZ-ovom podrškom američkoj jednostranoj akciji. Divim se jasnom stajalištu koje je zauzeo, kaže Rossin.

Rossinovi stavovi, a on je samo Bushov glasnogovornik u Zagrebu, svjedoče da je neko novo vrijeme na pomolu: dosadašnja međunarodna aritmetika s UN-om, NATO-om i EU-om i Rusijom koja traži mjesto, kao poznatim vrijednostima, za Washington više nisu bitni. Amerika hoće novi poredak koji bi više odgovarao njezinoj premoći.

Hrvatski veleposlanik u Washingtonu Grdešić, koji je pak samo glasnogovornik Račana i Mesića koji kreiraju vanjsku politiku, kaže, naprotiv, kako SAD nije tražio da se Hrvatska opredjeljuje između EU i Busha. On tvrdi da se Hrvatska pokazala partnerom u ratu protiv terorizma i da su odnosi između SAD-a i Hrvatske danas bolji nego ikad.

Rossinov istup zaslužuje primjeren hrvatski odgovor. Teško je oteti se dojmu da je američki veleposlanik ipak, diplomatski gledano, učinio prijestup ili barem grešku u koracima.