Vjesnik: 21. 03. 2003.

Neuspjeli američki napad na Saddama

Irački vođa prkosno se pojavio na tv-ekranima i zaprijetio američkom predsjedniku Georgeu W. Bushu da će pretrpjeti poraz / Prvi neuspjeh zapadnih saveznika navodno je samo ojačao moral iračkih vojnika

ANKARA, 20. ožujka (Od Vjesnikova dopisnika) - Iznenadni angloamerički zračni udari na Bagdad, čiji je cilj bio likvidiranje iračkog predsjednika Saddama Husseina i njegovih najbližih suradnika, očito nije uspio. Štoviše, šef bagdadskog režima se prkosno pojavio na tv- ekranima da bi zaprijetio američkom predsjedniku Georgeu W. Bushu da će pretrpjeti poraz.

Napad na iračku metropolu, koja se budila iz prvog sna, bio je znatno manjeg intenziteta nego što se to očekivalo. Razlog za to bile su obavještajne dojave koje su, navodno, precizirale mjesto gdje se nalazi Saddam Hussein sa svojim zapovjednim stožerom. No, ispaljeni krstareći projektili nisu pogodili toliko željeni cilj, što znači da je irački vlastodržac saznao za američke namjere. U svakom slučaju, čini se da je početak rata unio dodatno samopouzdanje koje bi moglo raspršiti snove Pentagona o »usputnom« osvajanju te arapske zemlje, čija je zemljopisna veličina ravna Francuskoj.

Prema nekim tumačenjima, ratna koalicija protiv Iraka, vođena Amerikancima, vjerovala je u slabi moral bagdadskih branitelja. Tvrdilo se čak da će sa prvim ispaljenim projektilima i »pametnim bombama« irački vojnici okrenuti leđa Saddamu, istaknuti bijelu zastavu, te se prijeći Amerikancima. Ali, na žalost ratne osovine Washington-London ništa se nije dogodilo od toga. Naprotiv, postoje mnogi znaci da je prvi neuspjeh zapadnih saveznika samo ojačao moral iračkih vojnika i naroda.

U svakom slučaju, novi znatno masovniji napadi koji se najavljuju potkraj tjedna, uz korištenje kopnenih i desantnih postrojba, bit će mnogo teži i rizičniji nego što se to u prvi mah očekivalo. Sam predsjednik Bush je rekao da će sukob s Irakom biti mnogo duži i pogibeljniji. A to pretpostavlja i mnoge ljudske žrtve na koje se SAD nisu navikle još od vijetnamskog rata. Bit će, svakako, zanimljivo vidjeti hoće li angloameričke snage nastaviti s napadima u petak kada je dan muslimanske molitve.

No, da moral iračkih branitelja nije poljuljan potvrđuje ispaljivanje više projektila na susjedni Kuvajt. Neke od tih raketa presreli su američki »patrioti« i uništili prije stizanja na cilj. Iračanima je pošlo čak za rukom da sruše jedan američki transportni helikopter. Tamošnji izvori tvrde da su svi članovi posade spašeni, iako se neki nalaze u kritičnom stanju. Amerikanci su odgovorili zračnim napadom na naftna postrojenja u okolici Basre, a očevici sa lica mjesta kažu da su zapaljena dva energetska objekta.

Bagdad, koji je u prvom valu angloameričkih napada pošteđen materijalnih razaranja i ljudskih žrtava (javlja se da je poginuo samo jedan civil, a nekoliko ih je ranjeno), ulazi tih i miran u novu neizvjesnu noć. Na ulicama se, kako pokazuju tv-snimci, vide samo rijetka vozila i prolaznici.

Postoje mnogi znaci da se njegove glavne crte obrane, koje čuvaju pripadnici elitne Republikanske garde, nalaze desetak i više kilometara od prvih njegovih predgrađa.

Osim toga Washington je u četvrtak uvečer odahnuo. Turski parlament se na zatvorenoj sjednici sa 332 glasa izjasnio za dozvolu američkim borbenim zrakoplovima da prilikom napada na Irak koriste turske zračne koridore. Oko 300 zastupnika iz redova vladajuće Stranke pravde i razvitka (AKP) premjera Recepa Tayypa Erdogana dalo je, riječ da će podržati prijeporni dokument. Pritom nije razmatran američki zahtjev da se borbeni zrakoplovi opskrbe gorivom u turskim zračnim bazama ili da ih koriste za borbene letove.

Turski zastupnici su preko volje prihvatili prelete američkih borbenih zrakoplova. Riječ je naime o prijetnji SAD da će se, u protivnom, suprotstaviti ulasku turskih postrojbi na irački sjever.

Na taj način, Turci su ostali u novoj »iračkoj igri na jedan gol« što će im omogućiti da spriječe svaki pokušaj uspostave neovisne kurdske države na iračkom tlu.

Vlada premijera Erdogana se pribojava da bi se taj »virus« neovisnosti mogao proširiti i na sam jugoistok Turske gdje živi većinsko kurdsko pučanstvo.

Prave nevolje za branitelje Saddamovog režima mogle bi doći upravo sa sjevera Iraka. Saznaje se, naime, da su kurdske frakcije Jalala Talabanija (nalazi se još u Ankari) i Massouda Barzanija, na sastanku u Ankari dogovorile o stavljanju oko 70.000 svojih pripadnika paravojnih formacija pod američku komandu. Te snage su, kako se vjeruje, vrlo visokog morala i mogle bi nanijeti ozbiljne gubitke iračkoj vojsci.

Inače, na tom skupu je bio nazočan i posebni Bushov izaslanik Zalmay Khalilzad, kurdski i turski dužnosnici dogovorili su se oko toga da neće pribjegavati međusobnim obračunima na uzavrjelom iračkom terenu. Zauzvrat Kurdi su obećali da neće uspostaviti neovisnu kurdsku državu, a Turci, da neće okupirati njihove autonomne oblasti.

Znakovito je da je turski predsjednik Ahmet Necdet Sezer u četvrtak izrekao oštre kritike na račun Bushove administracije. Rekao je kako je vođenje rata protiv Iraka, bez prethodne suglasnosti međunarodne zajednice, protivno duhu povelje UN-a. Hoće li ta izjava, koja iskače iz dogovora vlade i vojnog vrha utjecati na ishod glasovanja u parlamentu, znat će se vrlo brzo.

Salih Konjhodžić