Vjesnik: 02. 04. 2003.

Kozmetičke dorade izbornih pravila

DADA ZEČIĆ

Hrvati će, potpuno je izvjesno, i na sljedećim izborima glasati prema već prokušanim izbornim pravilima. Ona će gotovo sigurno biti izglasana u srijedu ujutro, moglo bi se reći u »pet do 12«, jer ustavni rok istječe u srijedu u ponoć. Izmjene izbornog zakona odnose se isključivo na usklađivanje s Ustavom.

Takav se epilog zapravo naslućivao od samog početka rasprava o novim izbornim pravilima, jer su stranke koje su predlagale nove izborne zakone krenule s gotovo potpuno suprotnih stajališta. Koja su, naravno, kao i uvijek, bila zasnovana na dobrobiti građana. Ironično je da građane nisu pitali kakav bi oni izborni model željeli. U prošlih je godinu dana, naime, održano žalosno malo javnih rasprava na tu temu.

Izborni je zakon, što priznaju i neki viđeniji političari, isključivo njihova zabava i pitanje preko kojeg se uglavnom politikantski obračunava s neistomišljenicima. Zakon ostaje isti, što znači da stranke mogu u predizborne koalicije. Neke su to počele već naveliko iskorištavati: recentan je primjer priča o mogućoj koaliciji DC-a i HSLS-a. Što pak znači da bi u sljedećem sazivu Sabora mogao biti manje-više isti sastav kao i u ovom.

No, još nije do kraja razjašnjeno jedno od najvažnijih pitanja iz izbornog zakona - hoće li hrvatski državljani u BiH imati pravo glasa na izborima u Hrvatskoj. Vlast to namjerava riješiti međudržavnim ugovorom o dvojnom državljanstvu, a signali iz Banskih dvora kazuju da bi on mogao biti potpisan u Sarajevu, u roku dva mjeseca, dakle prije izbora.

Oporba je zabrinuta, jer bi time otpalo više od sto tisuća birača koji su svoj glas u pravilu davali sad oporbenim strankama. Ujedno, i broj zastupnika dijaspore koji bi se birali nefiksnom kvotom smanjio bi se na jednog. No, oporba je svjesna da će vlast napraviti sve što je moguće da se međudržavni ugovor realizira, pa će nemogućnost glasanja Hrvata iz BiH na izborima u Hrvatskoj biti najveća promjena u »novom« izbornom zakonu.