Vjesnik: 04. 04. 2003.
Počelo stvaranje jedinstvene oružane snage BiH
»Država s tri vojske ne može ući u Partnerstvo za mir, niti u NATO«, gotovo u zboru su proteklih mjeseci ponavljali brojni međunarodni dužnosnici / Postojeći, Daytonski ustroj BiH, ne odgovara razvoju BiH kao demokratske države
SARAJEVO, 3. travnja - Iako se za reformski paket koji je u srijedu nametnuo visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Paddy Ashdown ne može reći da označava kraj Republike Srpske, odnosno nestajanje entiteta u Bosni i Hercegovini, ipak je riječ o potezu koji mijenja Daytonski sporazum upravo u tom smjeru.
Praktično, ukidanjem Vrhovnog vijeća obrane RS-a i drugim reformskim mjerama, manji bosanskohercegovački entitet izgubio je potpunu i učinkovitu kontrolu nad svojom vojskom. Na državnoj razini ojačat će strukture civilnog i demokratskog nadzora nad vojnim snagama i vojno-industrijskim kompleksom, što je, podsjetimo, jedan od preduvjeta za prijem Bosne i Hercegovine u Partnerstvo za mir. »Država
s tri vojske ne može ući u Partnerstvo za mir, niti u NATO«, gotovo u zboru su proteklih mjeseci ponavljali brojni međunarodni dužnosnici. U tom kontekstu gotovo jednako bitna je i Asdownova odluka kojom do kraja godine trebaju biti ukinuti paralelizmi u Vojsci Federacije BiH, odnosno HVO i Armija BiH. Postojeća hrvatska i bošnjačka komponenta bit će integrirane u značajno većoj mjeri nego do sada.Sve to u konačnici trebalo bi voditi ka nečemu što bi predstavljalo jedinstvene oružane snage za cijelu BiH. Stalno povjerenstvo za vojna pitanja, čiji generalni tajnik Stjepan Pocrnja već sada nazoči sjednicama Vijeća ministara i sudjeluje u odlučivanju i raspravama koje se odnose na oblast obrane, polako dobiva ingerencije državnoga ministarstva obrane.
Afera »Orao«, iako se njezina ozbiljnost sama po sebi ne smije podcijeniti, jednako kao i najnovija obavještajna afera, ipak su prije svega bili najsnažnije oružje u rukama međunarodne zajednice za slamanje otpora ujedinjavanju do prije nekoliko godina zaraćenih vojski u BiH, čemu su se najsnažnije protivili upravo srpski predstavnici. Na čude stoga ni reakcije na Šarovićevu ostavku i odluke nametnute zbog »Orla« i špijunske afere. Dragan Mikerević, predsjednik vlade RS-a kazao je da je krajnje vrijeme da se utvrdi odgovornost osoba zbog čijih postupaka Republika Srpska gubi jednu po jednu svoje instituciju.
S druge strane, očekivana je bila i reakcija SFOR-a, čiji je zapovjednik William Ward izrazio bezuvjetnu podršku odlukama visokog predstavnika. Slično je reagiralo i Veleposlanstvo SAD u BiH, te niz političkih stranaka, prije svega u Federaciji BiH. Naravno, podrška je došla i od međunarodnih struktura izvan BiH. Podsjetimo samo na izjavu generalnog tajnika NATO-a George Robertsona, koji je priopćio da su ljudi u RS zaslužili mnogo bolje od svojih izbornih predstavnika te da Šarovićev nasljednik mora gledati u budućnost i naučiti lekciju iz najnovijih događaja. Postojeći, Daytonski ustroj BiH, izvan svake sumnje, ne odgovara razvoju BiH kao demokratske države u kojoj bi prava svih naroda i građana bila zaštićena, a država imala preduvjete za ostvarivanje ekonomskog i svakog drugog prosperiteta. Ostaje vidjeti kako će se najnoviji događaji odraziti na političke procese u zemlji.
Alenko Zornija