Dok je premijer po stranicama posijao optimizam, garniran podatkom o BDP-u koji nadmašuje sve ostale balkanske države zajedno, ministar Jurčić odustao je od zašećerenog prikaza hrvatske ekonomske zbilje

Osim Račana, Hrvatsku su predstavili i predsjednik Stjepan Mesić, ministar vanjskih poslova Tonino Picula, ministar gospodarstva Ljubo Jurčić, ministrica turizma Pave Župan-Rusković, veleposlanica u Kraljevini Belgiji Ljerka Alajbeg, te veleposlanik pri EU-u Vladimir Drobnjak, dok su Vjeran Katunarić, Ivo Goldstein i Zrinjka Peruško prikazali hrvatski kulturni identitet, povijest i situaciju na medijskoj sceni.

U uvodu priloga od gotovo trideset stranica uredništvo Diplomatic newsa predstavilo je Hrvatsku kao zemlju koja još zaostaje za ostalim istočnoeuropskim državama na putu u EU, ali da je po potencijalima puno naprednija od ostalih zemalja iz regije jugoistočne Europe. Naročito se ističe podatak da je Hrvatska, sa četiri i pol milijuna stanovnika, po visini BDP-a nadmašuje sve ostale balkanske države zajedno.

Predsjednik Mesić ustvrdio je da će Unija mnogo dobiti hrvatskim priključenjem, a zatim odgovarao na pitanja o suradnji s Haagom, procesuiranju ratnih zločina, povratku izbjeglih Srba, kao i odnosu države i Katoličke crkve. "Dio klera ne razumije aktualnu državnu politiku, neki njegovi istupi u političkom životu ne koriste ni Crkvi, ni vjernicima, ni odnosima s državom", naglasio je Mesić, posebno istaknuvši kako se manjak razumijevanja dijela katoličkog klera odnosi na suradnju Hrvatske s Haaškim sudom kao jednim od preduvjeta priključenja EU-u.

Intervju s premijerom Ivicom Račanom, naslovljen "Više demokracije i manje korupcije", obilježen je mnogo konkretnijim nabrajanjem preduvjeta koje je Hrvatska ispunila ili još treba ispuniti na putu prema EU-u. Predsjednik hrvatske Vlade istaknuo je da je u samo jednoj godini Hrvatska ispunila pedeset posto uvjeta iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, da je s 5140 eura BDP-a po glavi stanovnika dvostruko uspješnija od ostalih zemalja u regiji, te da se intenzivno radi na reformama zdravstva, pravosuđa, obrazovanja i visokog školstva. Ove godine Hrvatska će usvojiti 42 nova zakona i uvjetima Europske unije prilagoditi još njih 36.

Ministar gospodarstva Ljubo Jurčić odustao je od prikaza idealne slike hrvatske ekonomije, već se odlučio za realno iznošenje prednosti i nedostataka. Tako je nakon nabrajanja pozitivnih makroekonomskih uvjeta, stabilnih cijena i tečaja, proračunskog deficita i stabilnog političkog sustava, nabrojao nedostatke, "relativno veliku nezaposlenost, nisku stopu izvoza i nezadovoljavajući BDP po glavi stanovnika".

"Hrvatski izvoz pokriva tek polovinu uvoza", priznao je Jurčić i objasnio pristup privatizaciji. On smatra da nacionalno gospodarstvo ne treba biti pod svaku cijenu privatizirano dok se BDP kreće oko pet tisuća dolara po glavi. "Privatizacija treba pojačati efikasnost nacionalne ekonomije, a treba biti samoj sebi svrha", objasnio je Jurčić, zaključivši kako će pretvorba gospodarstva iz socijalističkog ustroja trajati tri godine, u tom vremenu nezaposlenost će biti prepolovljena, da bi za sedam godina ona pala ispod deset posto.

Malo manje realna bila je Pave Župan-Rusković, ministrica turizma. Slika njezina sektora oslikana je vedrim tonovima, bez nijansi sivila. Nakon što se pohvalila da je 76 hotela već privatizirano i da Hrvatska bilježi šest posto više turističkih noćenja, ministrica Rusković istaknula je i hrvatske adute u borbi za turistički prestiž: "Tisuću otoka, venecijansko i rimsko naslijeđe, najbolju hranu i vino na svijetu, čisti okoliš i ljude poznate po gostoprimstvu".

Katunarić napominje kako su Hrvati oduvijek idealizirali Zapad i njegove vrijednosti, da bi istovremeno zapali u utopijsku percepciju nacije i njezino idealiziranje. "Hrvatski građani pokazuju veću naklonost prema Nijemcima, Amerikancima i Talijanima nego prema Srbima, Slovencima i Bošnjacima, što je rezultat ratnih zbivanja i usađenih predrasuda", piše Katunarić, ističući kako su u hrvatskom društvu primjetnije težnje prema kolektivizmu i egalitarizmu nego prema individualizmu i kompetitivnosti. "Ipak, po njegovanju individualizma Hrvatska se na listi tranzicijskih zemalja nalazi odmah iza Češke."

Ivo Goldstein opisao je hrvatsku težnju za neovisnom državom. U toj težnji Hrvati su se oduvijek suočavali s međunarodnim okolnostima u kojima su oduvijek morali raditi kompromise: s Ugarskom, Habsburzima, Kraljevinom Srbijom, silama Osovine, zatim i s ostalim jugoslavenskim republikama. U tom pregledu Goldstein je naveo ustaške zločine nad Srbima, Židovima i Ciganima, kao i antifašistički ustanak hrvatskog naroda, "najjači pokret otpora u Europi".