Vjesnik: 07. 04. 2003.

Izbori najvjerojatnije 9. studenoga

Spekulira se o još jednom datumu - 26. listopada, ali je vjerojatniji onaj u studenom, da bi Vlada uspjela završiti sve zadatke koje je sebi postavila/ Račanov kabinet treba do kraja mandata donijeti pedesetak zakona usklađenih sa zakonskom regulativom EU-a, od čega je 50 posto već u proceduri Vlade i Sabora, a ostalih 50 posto još je u izradi

ZAGREB, 6. travnja - Izbori će se održati, usuglasili su se čelnici vladajuće koalicije, sredinom jeseni. U političkim krugovima bliskim Vladi spekulira se da bi to moglo biti 9. studenoga, kada bi hrvatski građani izašli na pete parlamentarne izbore.

Odluka o izborima sazrjela je unutar same koalicije, jer su čelnici vladajućih stranaka svjesni da je do sada bilo previše problema koji su se lomili preko koalicije i da se situacija mora napokon razriješiti.

Podsjećamo da je ustavni rok za održavanje izbora 2. travnja 2004. godine. Do sada je jedino SDP uporno tvrdio da Vlada treba odraditi mandat do kraja, no izgleda da je premijer Ivica Račan popustio pritiscima koalicijskih partnera.

Navedeni datum nije i konačan, ali je najvjerojatniji. Spekulira se da bi izbori mogli biti održani i posljednju nedjelju u listopadu, odnosno 26. listopada, ali je ipak vjerojatnije u studenom, da bi Vlada uspjela završiti sve zadatke koje je sebi postavila, u što prije svega ulazi usklađivanje hrvatskog zakonodavstva sa zakonodavstvom Europske unije. Račanov kabinet treba do kraja ove godine, odnosno do kraja mandata, donijeti pedesetak zakona usklađenih sa zakonskom regulativom EU-a. Od toga je 50 posto već u proceduri Vlade i Sabora, a ostalih 50 posto još je u izradi. Od cjelokupnog broja tih zakona, 80 posto odnosi se na zakone koji reguliraju pitanja iz područja gospodarstva.

Visokopozicionirani Vladin dužnosnik u nedjelju je za Vjesnik naglasio da je riječ o zakonu o tržišnom natjecanju, zakonu o trgovačkim društvima, zakonu o stečaju, zakonu o poljoprivrednom zemljištu, zakonu o prostornom planiranju te o paketu zakona koji reguliraju problematiku genetski modificirane hrane. To su zakon o hrani, zakon o zdravstvenoj ispravnosti namirnica i zakon o zaštiti prirode. Tome treba pribrojiti zakon o zaštiti potrošača, kao i zakon o šumarstvu te zakon o osnivanju Fonda zaštite okoliša.

Vladajuća koalicija računa da bi izbori na jesen mogli pridonijeti njihovom eventualnom ostanku na vlasti iz već poznatih razloga. Riječ je o turističkoj sezoni za koju se nadaju da će, bez obzira na situaciju u svijetu, biti uspješna, zatim o pozitivnom odjeku posjeta Svetog Oca Hrvatskoj te o završetku dijela autoceste Zagreb-Split.

Nakon što je premijer objavio da će izbori sigurno biti održani ovu jesen, postavlja se i pitanje predizbornih, odnosno poslijeizbornih koaliranja. Neki SDP-ovi dužnosnici, moglo se čuti neslužbeno u subotu za vrijeme održavanja sjednice Glavnog odbora SDP-a, smatraju da bi njihova stranka trebala prije izbora koalirati s HSS-om i HNS-om, jer bi kumulativni rezultati bili bolji. No dio visokopozicioniranih SDP-ovaca ne slaže se s time. Treba imati na umu da su i HSS i HNS decidirano kazali kako će na izbore izaći samostalno.

Stoga neki u SDP-u smatraju da bi s tim strankama SDP mogao surađivati u određenim izbornim jedinicama, ne samo zbog najave samostalnog izlaska na izbore, nego i da ne bi došlo do nepotrebnoga gubitka glasova birača koji bi morali birati između tih triju stranaka.

SDP je neformalno krenuo u predizborne pripreme, a i ministri i visoki dužnosnici intenzivno rade na terenu još od listopada prošle godine. Svjesni da su zapostavili stranku te da Vladini uspjesi nisu dovoljno dobro predstavljeni u javnosti, Glavni je odbor odlučio promijeniti situaciju. Prije svega, doznajemo, otvaranjem prema javnosti i neprestanim naglašavanjem rezultata koje je postigla ova vlast.

Dada Zečić