Vjesnik: 07. 04. 2003.

U Zagrebu uhićen haaški optuženik Ivica Rajić

Haaški sud je Ivicu Rajića, zapovjednika HVO-a Kiseljaka, optužio još 1995. za pokolj nekoliko desetaka muslimanskih civila u Stupnom Dolu u BiH 1993. godine te za razaranje tog sela/ Haaški sud od Hrvatske očekuje Rajićevo izručenje

ZAGREB, 6. travnja - Na temelju međunarodne tjeralice, raspisane po nalogu Haaškog suda, MUP je u subotu u Zagrebu uhitio Ivicu Rajića (45). Rajić je prvi Hrvat protiv kojeg je Haaški sud još 1995. podigao optužnicu zbog pokolja nekoliko desetaka muslimanskih civila u Stupnom Dolu u BiH 23. listopada 1993. godine te za razaranje tog sela.

Glasnogovornica MUP-a Zinka Bardić dala je novinarima samo inicijale uhićenika, tvrdeći da se nije opirao uhićenju.

Odvjetnik Željko Olujić potvrdio je Hini da je njegov branjenik Ivica Rajić, iz Kiseljaka u BiH, uhićen i da je priveden u Istražni centar Županijskog suda u Zagrebu.

»Nisam upoznat s detaljima, no pretpostavljam da Rajića Haaški sud tereti za navodne zločine u Stupnom Dolu«, kazao je Olujić. Dodao je da je istražni sudac, prema Zakonu o suradnji s Haaškim sudom, Rajiću odredio tromjesečni »ekstradicijski pritvor«, te je najavio da će u ponedjeljak na tu odluku podnijeti žalbu, koju rješava Izvanraspravno vijeće Županijskoga suda.

Prema Olujićevim riječima, Rajić je pred istražnim sucem odbacio sve optužbe, rekavši da je ponosan na sve što je radio kao pripadnik Hrvatskog vijeća obrane (HVO), te da se dalje nije izjašnjavao.

»U ovom trenutku ne znam hoće li se obrana suglasiti s izručenjem ili ćemo voditi pravnu bitku ovdje u Hrvatskoj«, kazao je Olujić. Osim njega, dodaje, Ivicu Rajića brani i odvjetnik Josip Muselinović iz Mostara.

Haaško tužiteljstvo u nedjelju je kazalo da od Hrvatske očekuje izručenje Ivice Rajića.

»Očekujemo da se završi procedura koja će omogućiti njegovo izručenje«, kazala je za Hinu telefonom iz Haaga glasnogovornica haaškog tužiteljstva Florence Hartmann.

Rajić, koji je prema optužnici koristio i ime Viktor Andrić, optužen je kao zapovjednik druge operativne grupe HVO-a iz Kiseljaka.

»Godine 1993., 23. listopada, oko osam sati ujutro jedinice HVO-a pod zapovjedništvom Ivice Rajića napale su selo Stupni Dol. Kad je napad završen, najmanje 16 civila bilo je ubijeno. Selo je gotovo potpuno uništeno, a stanovnici koji nisu ubijeni, izgnani su«, navodi se u optužnici koja je podignuta 29. kolovoza 1995.

Time što je Rajić zapovjedio nezakoniti napad na civilno stanovništvo Stupnog Dola, odnosno što nije poduzeo mjere sprječavanja takvog napada, izazivajući tako smrt i ranjavanja te gotovo potpuno razaranje sela, počinio je, piše u optužnici, teške povrede Ženevskih konvencija te povrede ratnog prava i običaja.

U kolovozu 1995. Haaški je sud dostavio naloge za uhićenje Republici BiH te Federaciji BiH, a dodatni nalog za uhićenje upućen je 8. prosinca 1995. i Hrvatskoj.

Prema dokazima tužiteljstva, stanovnici Stupnog Dola, nakon što je započeo napad, sklonili su se u podrume svojih kuća i druge zaklone, a oko 40 lako naoružanih seljaka pokušalo je obraniti selo. Pucnjava je trajala oko tri sata. Tužiteljstvo tvrdi da su vojnici HVO-a išli od kuće do kuće, pljačkali i potom dio stanovnika ubili, a ostalima prijetili. Svjedoci kažu da je tako ubijeno barem 16 nenaoružanih stanovnika sela, a HVO je potom pokušao zapaliti dio stanovnika u jednoj kući. U napadu su hrvatske snage spalile i druge kuće po selu, kaže tužiteljstvo, a do kraja napada 37 stanovnika Stupnog Dola bilo je mrtvo. Prema dokazima koje je tužiteljstvo prikupilo od Unprofora, Ivica Rajić kazao je međunarodnim predstavnicima da je zauzimanje sela bilo potrebno zbog prethodnih napada muslimanskih snaga na bosanske Hrvate na području Kopjara. Prema podacima tužiteljstva, Rajić je u vrijeme podizanja haaške optužnice već bio u pritvoru u BiH po drugim osnovama, ali je pušten. Haaški sud vjerovao je da se Rajić sve vrijeme skrivao na području Hrvatske i Federacije BiH, a tužiteljstvo je, po ocjeni suda, raspolagalo i pouzdanim podacima da je živio u Splitu.

Jedan je zagrebački tjednik 1996. objavio tekst s fotografijama prema kojima Ivica Rajić živi pod zaštitom MORH-a u jednoj splitskoj vojarni. MORH je to demantirao, ali i tužio te novine sudu, tvrdeći da su iznesene neistinite informacije. Novinari su izgubili sudski spor. Iz krugova bliskih vlasti jedno se vrijeme tvrdilo da se Rajić pod promijenjenim identitetom krije u Australiji. Bilo je i neslužbenih informacija da je primijećen sa skupinom koju se traži zbog pokolja u Ahmićima, u okolici Stuttgarta u slabije nastanjenom području Schwarzwalda.

Još nema službenih informacija o tome gdje se Rajić krio od 1995. do sada i tko mu je u tome pomagao.

Indikativno je da su baš u subotu na dan Rajićeva uhićenja jedne dnevne novine donijele stenogram iz Ureda predsjednika koji je korišten na suđenju Mladenu Naletiliću Tuti i Vinku Martinoviću Šteli, a iz kojeg je razvidno da je pokojni predsjednik Franjo Tuđman još 10. studenoga 1993. bio informiran o djelima Ivice Rajića u BiH.

Prema tom stenogramu, tadašnji je ministar vanjskih poslova Mate Granić kazao pokojnom predsjedniku Tuđmanu: »Rajić će biti optužen, gospodine Predsjedniče, sto posto kao ratni zločinac, to je ono što kažu Amerikanci... Sve znaju precizno. On i Božić će biti kao ratni zločinci, čisto optuženi. Prema tome, nije dovoljno samo ga smijeniti, nego treba reći i da je proveden postupak...«. Predsjednik Tuđman složio se s ministrom vanjskih poslova i, nabrajajući sve što je čuo o Rajiću, dodao: »Koji Rajić, da li je lud, da li je provokator, da li on vodi neku svoju politiku. Odakle je taj Rajić, što je po zanimanju?«.

Željko Peratović