Vjesnik: 09. 04. 2003.
Har
is Silajdžić se vraća na političku scenuSilajdžića uspoređuju s Vojislavom Koštunicom i Draženom Budišom, aludirajući da je on nacionalni političar iz prošlog stoljeća
SARAJEVO, 8. travnja (Od Vjesnikova dopisnika) - Hoće li se najveći izborni gubitnik u Bosni i Hercegovini vratiti u aktivni politički život? U listopadu prošle godine, Haris Silajdžić nije uspio ući u Predsjedništvo BiH, pobijedio ga je kandidat SDA Sulejman Tihić. Ipak, Silajdžićeva Stranka za BiH ostala je na vlasti, ali ovaj put u savez
u s nacionalnim strankama. Ovih dana upravo iz Stranke za BiH dolaze pritisci da Silajdžić ponovno preuzme predsjedničku dužnost u stranci s koje se povukao početkom 2001. godine. Smatra se da bi on svojim autoritetom mogao nadvladati aktualne podjele u stranci koju je osnovao 1996. godine nakon raskola sa SDA.Naime, u subotu 12. travnja treba biti održan sabor Stranke za BiH, na kojem će osim inoviranja temeljnih stranačkih dokumenata biti donesena i odluka o tome na koji će se način u idućem razdoblju upravljati strankom. Postoje dvije mogućnosti. Ili će Silajdžić »odmrznuti« svoju dužnost te ponovno i formalno postati predsjednik, umjesto da strankom kao do sada upravlja »iz sjene«, ili će biti produljeno postojeće stanje po kojem Strankom za BiH upravlj
a višečlano Predsjedništvo, na čijem je čelu predsjedatelj, kao primus inter pares, prvi među jednakima.Trenutno je na toj poziciji Safet Halilović, državni ministar civilnih poslova, no nije nikakva tajna da veći utjecaj u stranci želi Beriz Belkić, donedavni član Predsjedništva BiH i aktualni parlamentarni zastupnik.
Između Halilovića i Belkića, ako Silajdžić ostane u sjeni, vodit će se borba za mjesto predsjedatelja Predsjedništva Stranke. »Silajdžić će sam odlučiti o svom statusu uoči održavanja skupštine stranke«, rekao je Šahbaz Džihanović, član Predsjedništva Stranke za BiH i predsjednik Federacije BiH.
Silajdžić, naravno, zna da je mjesto predsjednika za njega »zamrznuto« i može ga zauzeti kad god želi. Pred izbore prošle godine mnogo se govorilo o njegovom povratku na čelo stranke, no sve je pokvario spomenuti izborni neuspjeh u utrci za bošnjačko mjesto u kolektivnom šefu države. No, kao i obično, Silajdžić je prilično neodređen kada je riječ o odluci koju će donijeti.
U nekim od javnih istupa rekao je da mu na neki način i odgovara to što se aktivno ne bavi politikom, jer ima više vremena za čitanje ili pisanje: »Dok sam se aktivno bavio politikom, uvijek sam priželjkivao da dođe takvo vrijeme u kome mogu raditi uglavnom ono što hoću. Bavljenje politikom pruža mnoge mogućnosti i privilegije, ali sigurno jednu dimenziju osiromašuje. Sada pokušavam nadoknaditi to što mi je oduzeto«.
Dvojbe o tome hoće li se Silajdžić vratiti u aktivni politički život ili ne zanimljive su prije svega zbog njegove značajne uloge i utjecaja na bosansko-hercegovačkoj političkoj sceni. Upravo ovih dana, pred sabor Stranke za BiH, optužuju ga ljevičarski orijentirane novine, u čijoj vizuri je on političar poput Vojislava Koštunicu u Srbiji ili Dražena Budiše u Hrvatskoj, da je spreman na kompromise s nacionalistima i provedbu politike »kontinuiteta« iz devedesetih godina prošlog stoljeća.
Alenko Zornija