Vjesnik: 24. 04. 2003.

Suočavanje s prošlošću

BRUNO LOPANDIĆ

Proces radikalne demontaže kriminalne prošlosti u Srbiji oduševio je sve, no istodobno je zabrinuo one koji su za tu regiju izravno odgovorni, poput visokog predstavnika za BiH Paddyja Ashdowna.

Ashdown je u Zagrebu od najviših dužnosnika zatražio pomoć i blisku suradnju kako bi se neutralizirali negativni efekti ukidanja izvanrednog stanja u Srbiji – na slobodi će završiti velik broj osumnjičenih notornih kriminalaca, od kojih je većina povezana s počinjenim ratnim zločinima. Pomoć u poslu kontrole njihova nesmetana kretanja Ashdown je tražio od Hrvatske, no najviše ga zabrinjava zona vlastite odgovornosti – Bosna i Hercegovina. I američki veleposlanik u BiH Clifford Bond već je izjavio da je začuđen kako neke osobe na vlasti u BiH ne shvaćaju ozbiljnost problema. Tako diplomatski sročena rečenica tiče se, naravno, vlasti Republike Srpske, koja još nije u stanju učiniti ono što je učinila srbijanska vlada.

Posljednji događaji vezani uz stanje u Srbiji imaju itekako veze s cijelom regijom pa je briga međunarodnih predstavnika sasvim opravdana. Sredine i društva manjkave demokratske prakse, gdje vladavina prava još ne stanuje, idealno je mjesto za kriminalce i ratne zločince. U takvim se sredinama od počinjenih zločina još jednostavno skriti ogrtanjem nacionalnim zastavama i brigom o »zaštiti nacionalnih interesa«.

Srbijanska katarza se tako, istina isprovocirana tragičnim ubojstvom premijera Đinđića, ipak dogodila prva. Hrvatsku također čeka suočavanje s tamnim stranama vlastite prošlosti. Možda da se počne s činjenicom kako su sve zemlje u ovoj regiji, u manjoj ili većoj mjeri, imale problem povezanosti kriminala i vlasti. Zbog toga se i u Hrvatskoj zaštita takvih elemenata često proglašavala zaštitom digniteta Domovinskog rata, koji nije ugrožen radom Haaškom suda, nego onda kada su se dogodili zločini nad civilima, a u ime države pokradeni hrvatski građani u procesu privatizacije. Stoga se vraćanje digniteta može dogoditi jedino kroz funkcioniranje pravne države.

Ashdownu i Bondu najveća je briga, naravno, Bosna i Hercegovina, čije su institucije vlasti još na staklenim nogama. Uspostava reda u njezinu neposrednom okruženju, u Hrvatskoj i Srbiji, te zajednička borba protiv organiziranog kriminala važno je pitanje za sve.