Vjesnik: 29. 04. 2003.

Suđenje Mirku Norcu za Medački džep u Zagrebu

S druge strane, Haag bi preuzeo procesuiranje Milanu Martiću / Glavna haaška tužiteljica se došla uvjeriti u dotad isticanu tvrdnju hrvatske strane da je sve učinjeno ne bi li se Antu Gotovinu ulovilo i u skladu s haaškim obvezama Zagreba izručilo Tribunalu / Kad je pritisak na premijera Račana zbog sumnji da Vlada zapravo štiti bjegunca postao prevelik, Ranko Ostojić je Carli del Ponte otvoreno rekao: »Gotovina bi bio uhićen u roku 30 minuta, pod uvjetom da informacija nije izmišljena, stara ili podvaljena«

ZAGREB, 28. travnja - Haaška tužiteljica ne bi imala ništa protiv da se suđenje Mirku Norcu, zbog sumnji da su u Medačkom džepu počinjeni ratni zločini protiv civila, održi pred nekim hrvatskim sudom. S druge strane, Haag bi preuzeo procesuiranje Milanu Martiću. Naime, topnički napadi koji su i izazvali akciju HV-a u Medačkom džepu, a onda i raketiranja Zagreba i drugih hrvatskih gradova, odvijali su se pod njegovim nekoliko puta javno priznatim zapovjedništvom.

Vjesniku dostupne informacije potvrđuju, nadalje, da je posjet Carle del Ponte 16. travnja Zagrebu bio klasičan, rutinski sastanak, kojem su hrvatski mediji dali značenje koje on zapravo i nije imao.

Znalo se i prije susreta tužiteljice s premijerom Ivicom Račanom da će glavna točka razgovora biti samo odbjegli Ante Gotovina. Carla del Ponte došla se uvjeriti u dotad isticanu tvrdnju hrvatske strane da je sve učinjeno ne bi li se bjegunca ulovilo i u skladu s haaškim obvezama Zagreba izručilo Tribunalu.

Pokazan joj je i nacrt tjeralice s tada (a i danas) neupisanim iznosom nagrade za osobu koja će svojom informacijom locirati boravište odbjegloga Gotovine i time pripomoći u njegovu hvatanju.

Haag je pozdravio i nazočnost šefa hrvatske policije Ranka Ostojića na sastanku s tužiteljicom. Naime, kad je pritisak na premijera zbog sumnji da Vlada zapravo štiti bjegunca postao prevelik, Ostojić je tužiteljici otvoreno rekao: »Gotovina bi bio uhićen u roku 30 minuta, pod uvjetom da informacija nije izmišljena, stara ili podvaljena«. Time je Ostojić prekinuo i spekulacije o tome ima li hrvatska policija za Gotovinu spremne posebne jedinice ili nema. Nema, jer za pola sata se u maloj zemlji ipak ne može doći do svih njezinih graničnih rubova. Osporio je, nadalje, i njezine ranije izjave da »ona zna« gdje je Gotovina, pa onda i opake diplomatske igre koje su se na račun toga »znanja« vodile protiv Hrvatske.

Zagrebački razgovori hrvatskog premijera Ivice Račana i glavne haaške tužiteljice Carle del Ponte diskretno su se dotakli i uhićenja Ivice Rajića, haaškog optuženika koji se godinama krio u Hrvatskoj. Pokazalo se da haaška tužiteljica ne zna da je 1998., prema nalogu tadašnjeg ministra obrane Gojka Šuška, a uz odobrenje dr. Franje Tuđmana, Rajić stavljen u klasični, američki sustav zaštićenog svjedoka. Nadležna su mu tijela slijedom toga naloga izdala potpuno nove dokumente, s novom osobnom identifikacijom. Od državnih činovnika se, pak, ne može tražiti da dvoje u vezi s navodima u tim dokumentima, čija originalnost nijednim kontrolnim uređajem nije dovedena u pitanje. Tek kad je policijskom akcijom ta formalna barijera stavljena u drugi plan, Ivica Rajić je uhićen, prepraćen u zagrebački sud i ovih dana očekuje transfer u Haag.

Dakle, razgovori s tužiteljicom su pokazali da tu nije riječ ni o kakvu slučaju, još manje o »navodnom pokriću za Gotovinu«, kako se to špekuliralo i u hrvatskim medijima.

Hrvatska strana iskoristila je prigodu pa je tužiteljicu upoznala i s najnovijim zakonskim promjenama po kojima je matični broj maknut iz sadržaja javnih isprava. Time se potraga i za haaškim bjeguncima dodatno komplicira zbog učestalog opetovanja istih imena i prezimena otisnutih na dokumentima.

Zagrebački razgovori su, barem u ovoj fazi, zaključili i primjedbe na račun dostave dokumentacije. U Državnom odvjetništvu Vjesnik doznaje da će se uskoro na stolovima tužitelja u Hrvatskoj naći materijali s kojima Haag raspolaže, a tiču se istraga u Paulin Dvoru, Sisku i na još nekim mjestima. Nižim razinama tužiteljstva, haaškog i hrvatskog, prepušteno je da dogovore moduse šifri po kojima će se točno znati što se traži i u kojem opsegu.

Naravno, na javnim istupima Carla del Ponte nije mogla proći bez svoje uloge stranke u haaškim suđenjima. Odatle i njezina fraza »da ima još stvari na kojima se mora poraditi« kako bi hrvatska suradnja bila ocijenjena primjernom.

Velika su očekivanja i od najavljenog skorog brifinga za diplomatski zbor u Haagu. Zbivanja na tom skupu, od kojeg su početkom godine i potekle primjedbe na hrvatski račun, bit će prava mjera zagrebačkih razgovora. Ali, da su stvari u tim odnosima ipak ušle u novo razdoblje, svjedoči i sadržaj presude Mladenu Naletiliću. Kineski sudac Daqun Liu je sasvim ostavio po strani političku dimenziju okolnosti u kojima je Naletilić osumnjičen za počinjene zločine i osuđen na zatvorsku kaznu. Jer, za njega je uočavanje osobne odgovornosti unutar tih okolnosti razlog za presudu, a politiku ostavlja Tužiteljstvu u formiranju optužnice i javnosti koja može sporiti presuđenu kaznu.

Na razgovorima u Banksim dvorima, Vjesnik doznaje od nekoliko aktera, nove optužnice nisu bile spomenute ni jednom jedinom riječju. To što ih je spomenula sama Carla del Ponte pred novinarima, dio je njene tužiteljske uloge. Diskretno je i Vjesniku potvrđeno da neke materijale Sud trenutačno i ocjenjuje. Ali, opća ocjena je da se zasad na popisu optuženika ne bi našao nijedan hrvatski političar, nego bi se optužnice ticale isključivo već dosad (u Zagrebu) obrađenih osoba. Posebno s popisa od prošle jeseni.Datum kad će te optužnice stići u Zagreb ovisi i o stanju u - Srbiji. Naime, na razgovorima je postalo jasno da Beograd prema Haagu igra otvorenih karata. Zbog toga su i rijetke izjave Frane Krnića, šefa zagrebačkog Ureda za odnose s Haagom, uredno prenošene u srbijanskim medijima. Hrvatska očito trenutačno treba Beogradu kako bi skupio iskustva koja su mu izmakla dosadašnjim negiranjem suradnje.

Međutim, s obzirom na tu taktiku Srbije, i svi hrvatski potezi dolaze pod posebno povećalo. Svaka optužnica, bez obzira koliko visoko pucala na bivše ili sadašnje dužnosnike, u Hrvatskoj će se morati izvršiti bez ikakvih dodatnih »pravnih igara«. Na scenu se vraća odluka Ustavnog suda koja je nesporno potvrdila apsolutni prioritet u izvršavanju haaških naloga kao dijelu hrvatskog pravnog poretka. Zapne li ispunjenje optužnih zahtjeva i u najsitnijem detalju, nakon zagrebačkih pohvala Carle del Ponte, međunarodna »kazna« bit će višestruko oštrija od dosadašnjih.

Vlado Rajić