Vjesnik: 02. 05. 2003.
Poplava državnih jamstava u izbornoj godini
DARKO MARKUŠIĆ
U skladu s ranijim najavama Vlada je izdala nove dvije milijarde kuna državnih jamstava za kredite hrvatskim brodogradilištima.
Nova državna jamstva odobrena su 3. Maju, Brodosplitu, Kraljevici, Brodotrogiru i Uljaniku. Radi se o petoj sanaciji hrvatske brodogradnje, odnosno trećem paketu mjera u posljednje tri godine.
Kako se hrvatska brodogradilišta sporo ili nikako ne restrukturiraju može se zaključiti da niti ova državna jamstva nisu posljednja koja će doći na naplatu državnom proračunu, odnosno poreznim obveznicima.
No nije problem samo u brodogradnji. Prije toga Vlada je u posljednjih mjesec dana jamčila, primjerice, za kredite splitske Željezare, TLM-a, Viktora Lenca...., a takav trend će se očigledno i nastaviti.
U ozračju izborne godine, unatoč drugačijim najavama, Banski dvori očito ne kane odbiti niti jedan zahtjev za državnom pomoći ili izdavanjem državnih jamstava. Posve suvišnom u tom kontekstu postaje Vladina odluka s početka godine, kojom se utvrđuje da će se nova državna jamstva izdavati s
amo onima koji uredno podmiruju svoje ranije obveze prema državnom proračunu.Da bi se prividno ublažilo javno nezadovoljstvo masovnijim izdavanjem državnih jamstava, neki od direktora spomenutih tvrtki – Lenca i Uljanika – osobnom su imovinom Ministarstvu financija zajamčili uredan povrat kredita dobivenih uz državno jamstvo. Činjenica je, međutim, da su jamstva direktora praktično bezvrijedna, jer je njihova imovina već hipotekarno opterećena ili čak darovana drugim članovima obitelji.
Isto tako i poslovne banke zanima isključivo državno jamstvo i gotovinska naplata, jer one ne kane prodavati imovinu direktora ili se sudski sporiti oko nje.
Da Ministarstvo financija kani uistinu direktore učiniti odgovornima, tada bi isplativije bilo da im u zalog uzme njihove dionice, što međutim nije učinjeno. Tada bi, primjerice, Damir Vrhovnik bio zainteresiraniji za poslovanje Viktora Lenca, nego za aktiviranje svoje zastupničke mirovine.