Vjesnik: 03. 05. 2003.
Američke savezne države pred bankrotom, Kongres smanjuje Bushov poklon najbogatijima
Pored Iraka, koji je golema investicija i pokretač brojnih i veoma isplativih novih poslova, Bush najveće nade za oporavak američke privrede polaže u svoj prijedlog smanjenja poreza / Pretpostavlja se da bi veći dio tog novca bio uložen u nove poslove, što znači da bi se otvarala i nova radna mjesta, odnosno povećala zaposlenost, a time bi se potaklo i rast go
spodarstvaZAGREB, 2. svibnja - Gotovo nevjerojatno, najbogatiju zemlju svijeta zapljuskuju vijesti o praznim blagajnama saveznih država i za Ameriku neuobičajenoj štednji u stilu koji podsjeća na veliku krizu iz 1930-ih godina. Zajedno, vlade 50 saveznih država suočavaju se s deficitom od 30 milijardi dolara ove i 82 milijarde sljedeće financijske godine. Zato što su sve države (osim Vermonta) dužne uravnotežiti proračune, morat će u sljedeće dvije godine uštedjeti 112 milijardi.
Stoga u Missouriju ne pale svaku treću žarulju u državnim zgradama. U Oklahomi učitelji brišu podove škola, voze školske autobuse i kuhaju obroke za djecu jer je pomoćno osoblje otpušteno. U Oregonu učitelji su radili dva tjedna bez plaće kako se škole ne bi zatvorilo. U nekim dijelovima Colorada školske uprave rade četiri dana u tjednu.
U zatvorima države Illinois nastoje smanjiti izdatke za lijekove tako da propisuju dvostruko snažnije pilule pa ih prepolovljuju, što je jeftinije. U Virginiji zatvorenici za vikend dobivaju samo dva jela dnevno. Kentucky je odlučio ranije oslobađati zatvorenike.
Takve mjere proglašavaju se većinom simboličnima. Pokazuju da vlasti čine sve što mogu kako bi smanjile izdatke. Znatno su ozbiljniji zbirni podaci, primjerice da deseci tisuća siromašnijih obitelji ostaju bez zdravstvene skrbi. Ohio namjerava izbrisati 50.000 osoba s popisa primatelja zdravstvene skrbi, što je dosad najveće takvo smanjenje.
Jedna od najbogatijih saveznih država, Kalifornija, suočava se s manjkom od 30 milijardi dolara, što je 30 posto njenog proračuna. Aljaska i Oregon su pred još većim deficitom ako se računa u postocima od njihova proračuna. Nevada, New York, Arizona, New Jersey i Teksas suočavaju se s manjkom od 15 do 20 posto njihovih proračuna.
Zauzeta sređivanjem stanja u Iraku, Bijela kuća nastoji ne miješati se u nevolje pojedinih saveznih država. Odbija im pomoć i dokazuje im da su i same sukrivci, jer u gospodarskom boomu 1990-ih nisu dovoljno računale na moguće buduće opasnosti. Smanjile su poreze, povećale troškove i nisu stvarale rezerve za crne dane. Prema tome, sadašnje probleme moraju same riješiti.
No, ni savezna administracija i predsjednik George W. Bush, ne mogu spokojno promatrati što se događa. Ako se u izbornu godinu uđe s kaosom u sustavu obrazovanja i zdravstvene skrbi, to će se itekako osjetiti na dan odlučivanja o tome tko će sljedeće četiri godine boraviti u Bijeloj kući i predvoditi SAD.
Zasad, predsjednik priznaje da je danas previše nesigurnosti, ali ne preuzima odgovornost za nju. Govori da se već u vrijeme prošle kampanje (2000. godine), američko gospodarstvo počelo usporavati, a onog trenutka kad je položio zakletvu, upalo je u recesiju. Znači, za sadašnje stanje krivi su prethodnici. Potom su slijedili teroristički napadi 11. rujna 2001., skandali s korporacijama, pa dva rata, u Afganistanu i Iraku, što je produbilo krizu. No on s mnogo optimizma gleda na oporavak američkoga gospodarstva.
Pored Iraka, koji je golema investicija i pokretač brojnih i veoma isplativih novih poslova, Bush najveće nade polaže u svoj prijedlog golemog smanjenja poreza. Prema tom planu, u sljedećih deset godina porezi bi se smanjili za 726 milijardi dolara. Pretpostavlja se da bi veći dio tog novca bio uložen u nove poslove, što znači da bi se otvarala i nova radna mjesta, odnosno povećala zaposlenost, a time bi se potaklo i rast gospodarstva.
Tako objašnjeno smanjivanje poreza zvuči sjajno. No, demokrati su ga odmah nazvali divno omotanim poklonom najbogatijima. Detaljnije su analize pokazale da bi gotovo polovica iznosa ostala na računima 10 posto najbogatijih poreznih obveznika.
Analiza agencije Bloomberg News pokazala je da bi predsjednik Bush na oporezivi prihod od 711.000 dolara iz 2001. godine poreznicima platio 44.500 dolara manje - da se novi prijedlog oporezivanja primjenjivalo već prošle godine. Potpredsjednik Dick Cheney prošao bi još bolje - na oporezivi prihod od 4,3 milijuna dolara platio bi manje 326.555 dolara.
Kako u Kongresu Bushovi republikanci imaju tek minimalnu prednost, bilo je dovoljno tek nekoliko »disidenata« među republikancima da se Bushov prijedlog znatno smanji. Zastupnički dom je smanjenje od 726 milijardi dolara srezao na 550 milijardi. Bush i njegovi suradnici sada nastoje spriječiti da taj već smanjeni iznos Senat ne svede na već najavljenih oko 370 milijardi.
Tomislav Butorac