Vjesnik: 06. 05. 2003.
Carla del Ponte donosi u Sarajevo nove optužnice
Nagađa se da se te nove optužnice odnose na Jadranka Prlića, Valentina Ćorića, Brunu Stojića i Milivoja Petkovića / Istovremeno, pretpostavlja se da bi za zločine nad Hrvatima u Bugojnu mogao biti optužen Dževad Mlaćo
SARAJEVO, 5. svibnja - Glavna haaška tužiteljica Carla del Ponte posjetit će 19. svibnja Bosnu i Hercegovinu, odnosno Sarajevo, a njezin dolazak pobuđuje zanimanje javnosti. Naime, nagađa se da ona donosi nove optužnice koje se odnose na izuzetno »zvučna« imena, poput bivšeg premijera Herceg-Bosne i sadašnjeg lidera Proeuropske narodne stranke Jadranka Prlića, bivšeg prvog hercegobosanskog policajca Va
lentina Ćorića, nekadašnjeg čelnika Ureda za obranu HB Brune Stojića te generala Hrvatske vojske Milivoja Petkovića, koji je svojedobno vodio glavni stožer HVO-a.Ove četiri optužnice kompletirane su navodno nakon završetka istrage o ratnim zločinima u Hercegovini, a posebno je zanimljivo da će glavna haaška tužiteljica, kako se špekulira, u Sarajevo donijeti i optužnice protiv najodgovornijih osoba za ratne zločine počinjene nad Hrvatima u Bugojnu.
Javnosti najpoznatije ime u ovom slučaju je Dževad Mlaćo, bivši načelnik Općine Bugojno, čovjek koji je, prema mnogim tvrdnjama, odgovoran za masovna smaknuća civila i ratnih zarobljenika pripadnika HVO-a, za torture u tamošnjima zatvorima i likvidaciju skupine hrvatskih intelektualaca.
»Obje ove istrage doista su u završnoj fazi. I kada je riječ o slučaju Hercegovina i slučaju Bugojno. Još je, međutim, nejasno hoće li se optuženima suditi u Haagu ili u BiH. Jedan od ciljeva posjeta Carle del Ponte je upravo informiranje o spremnosti pravosuđa u BiH da se bavi ovim slučajevima, nakon čega će biti donesena i konačna odluka, potvrdio je za Vjesnik visoki bosansko-hercegovački dužnosnik zadužen za suradnju s ICTY-jem, koji je govorio pod uvjetom zadržavanja diskrecije.
Informaciju o podizanju optužnice u »slučaju Hercegovina« prvi je objavio sarajevski tjednik Slobodna Bosna. Pozivajući se na diplomatske izvore, taj je list objavio da se nakon višegodišnje istrage o zločinima koje su tijekom 1993. godine vojnici HVO-a počinili nad bošnjačkim stanovnicima u Mostaru i drugim hercegovačkim općinama, očekuje podizanje optužnice protiv najodgovornijih civilnih i vojnih dužnosnika Herceg Bosne.
Navodno je podizanje optužnice protiv Prlića, Ćorića, Stojića i Petkovića, prilikom nedavnog boravka u Zagrebu, Carla del Ponte najavila hrvatskom premijeru Ivici Račanu, a tvrdi se da bi mogli biti optuženi i neki časnici HV-a zbog navodnih zločina nad srpskim civilima tijekom akcija HV-a i HVO-a u zapadnim i jugozapadnim dijelovima BiH, posebno u Mrkonjić Gradu.
Kad je riječ o Jadranku Prliću, podizanje optužnice protiv bivšeg ministra vanjskih poslova BiH najavljivano je već u nekoliko navrata, no do sada su se takve špekulacije pokazale neosnovanim. Sam Prlić odbijao je odgovarati na pitanja o mogućoj haaškoj optužnici i tvrdio da se »treba okrenuti budućnosti«, ali i da je spreman kazati što zna o događajima u Hercegovini 1993. godine.
Kako podsjeća sarajevski tisak, Prlića su prije nešto više od godinu i pol u najvećoj tajnosti saslušali istražitelji ICTY-ja, i to upravo u vrijeme kada su neki mediji objavili faksimile zapovijedi o osnivanju hercegovačkih logora za Bošnjake u Dretelju i Gabeli s Prlićevim potpisom. O njegovoj odgovornosti svjedoče i stenogrami razgovora iz ureda pokojnog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana.
Carla del Ponte u Sarajevo bi mogla donijeti i za Bošnjake vrlo neugodnu optužnicu, nastalu nakon završetka istrage o zločinima nad bugojanskim Hrvatima. Istražitelji ICTY-ja u više su navrata posjetili ovaj srednjobosanski gradić, a informacije do kojih su došli na temelju brojnih kontakata navodno upućuju ne odgovornost Dževada Mlaće i bivšeg člana stožera Operativne skupine Zapad armije BiH Senada Dautovića. No, kako tvrdi Slobodna Bosna, podizanjem haških optužnica za Hercegovinu i Bugojno neće se završiti istrage protiv odgovorih za zločine koji su u tim dijelovima BiH počinjeni 1993. godine.
Alenko Zornija