Večernji list: 08. 05. 2003.

UZ IZMJENE ZAKONA O OBVEZNIM I DOBROVOLJNIM MIROVINSKIM FONDOVIMA

Državni dužnosnici opet naštimavaju zakone za sebe

Iako štede u drugom, svima koji odlaze u mirovinu pod povoljnijim uvjetima ona će se izračunavati po prvom stupu

Državni dužnosnici opet "naštimavaju" zakone prema vlastitim potrebama! Takav zaključak nameće se uvidom u predložene izmjene i dopune Zakona o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima, koji će ovih dana u drugo saborsko čitanje. Naime, člankom 48. izmijenjena zakona propisuje se da se sve mirovine ostvarene pod povoljnijim uvjetima, propisane posebnim zakonima (što znači i mirovine saborskih zastupnika i dužnosnika Vlade), izuzimaju iz izračuna mirovine po prvom i drugom mirovinskom stupu. Svim povlaštenim umirovljenicima sredstva ušteđena u drugom mirovinskom stupu nakon umirovljenja prebacuju se u prvi stup (odnosno u HZMO), a mirovina se izračunava na temelju njihova zakona o mirovini pod povoljnijim uvjetima.

Predlagač zakona, Ministarstvo rada i socijalne skrbi, takav prijedlog zakona obrazlaže činjenicom da su jedna od pretpostavki uspješnog mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje uplaćeni i kapitalizirani doprinosi na osobnom računu osiguranika, člana mirovinskog fonda drugog stupa. Visina mirovine ovisi o visini redovito uplaćenih i duljini plaćanja doprinosa, te o starosti u trenutku ostvarivanja mirovine. Kažu i to da tako uspostavljeni odnosi ne pogoduju mirovinama ostvarenim pod povoljnijim uvjetima, jer se ti povoljniji uvjeti uglavnom odnose na stjecanje prava na mirovinu u mlađoj dobi (beneficirani staž). Iz Ministarstva svoj prijedlog obrazlažu i time "da će se pitanje mirovinskog osiguranja skupina kojima se mirovina određuje na povoljniji način analizirati i posebno urediti opseg prava kao i njihovo financiranje". Pa predlažu da "se tim osiguranicima mirovina određuje kao da su bili samo u sustavu obveznog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti (prvog stupa), što je za njih povoljnije".

I tako, iako su u istom položaju i "obični" radnici koji idu u prijevremenu starosnu mirovinu, država za "obične" iznimku predlaže tek za invalidske i obiteljske mirovine, kad se i njima izračun mirovina radi samo po zakonima prvog mirovinskog stupa. U slučaju povlaštenih nude dodatnu povlasticu: tu se i za starosne, kao i za prijevremene starosne umirovljenike nudi isto - izračun po povoljnijem zakonu.

Državni dužnosnici (jer izmjene su prošle čitanje u Vladi) očito nisu razmišljali i o još jednom mogućem shvaćanju ovakvog prijedloga. Naime, ne pokazuje li inzistiranje državnih dužnosnika na tome da im se mirovina računa samo po prvom stupu i to koliko vjeruju u drugi mirovinski stup?

Vesna Širanović

Jednake, a različite

Marija i Branka lani su navršile 49 godina života. Obje su se odlučile za drugi mirovinski stup. Marija je liječnica 23 godine, a Branka ima 15 godina staža i treću godinu je zastupnica. Obje planiraju u mirovinu za pet godina kada će im biti 55 godina. No, Marija će za pet godina moći tek u prijevremenu starosnu mirovinu (koja će joj zbog ranijeg umirovljenja biti manja), a i ušteda od šest godina u drugom mirovinskom stupu bit će nezamjetna. Branka će za pet godina imati dovoljno staža za saborsku mirovinu (20 godina), dovoljno godina života (dovoljno je i 50 godina) i nije joj važno koliko je uštedjela u drugom stupu. Mirovina će joj biti 65 posto neto plaće zastupnika mjesec prije podnošenja zahtjeva za umirovljenje.