Slobodna Dalmacija: 09. 05. 2003.
SASTANAK HRVATSKOG IZASLANSTVA I STALNOG VIJEĆA NATO-a
Veća pažnja Tribunalu, srpskim izbjeglicama i pravosuđu
BRUXELLES — Sastanak između hrvatskog izaslanstva, koje su predvodili ministar vanjskih poslova Tonino Picula i ministrica obrane Željka Antunović, te Stalnog vijeća NATO saveza u četvrtak protekao je u vrlo prijateljskoj atmosferi, puno otvorenijoj i opuštenijoj nego ranije. S jedne strane, Hrvatska nije bila "secir
ana", veleposlanici, koji se sada bave s manjim brojem zemalja aspiranata na članstvo u NATO nego prije, bili su dobro brifirani, a dvoje hrvatskih ministara, prema jednom prisutnom diplomatu, govorili su sažeto, informativno i fokusirano. Ovaj put osjećala se drugačija klima, rekao je nazočni diplomat.Ministrica obrane Željka Antunović je nakon sastanka s veleposlanicima Stalnog vijeća, gdje su ona i Tonino Picula referirali o procesu reformi u Hrvatskoj, dodala da bi Hrvatska mogla za manje od dva godišnja ciklusa reformi ispuniti uvjete za članstvo ako se reforme shvate kao državni posao, a ne samo kao zaduženje nekih ministarstava. Reforme ne bi trebale posustati, pogotovo na političko-gospodarskom i vojnom planu, rekla je ministrica obrane.
Na sastanku koji je tome prethodio, govorilo je 15 od 19 veleposlanika koji čine Stalno vijeće NATO-a. Oni su pohvalili napredak Hrvatske u dijelovima koje je prezentirao izvještaj i ohrabrili zemlju da je na dobrom putu. U segmentu obrambenih reformi, izrazili su razumijevanje da je u pitanju proces i prihvatili podatke koje je iznijela ministrica. Hrvatska je pohvaljena zbog bilateralnih odnosa sa susjednim zemljama - od Bosne, Srbije do Crne Gore. Samo jedan veleposlanik spomenuo je pitanje Piranskog zaljeva, ali od toga nitko nije postavljao pitanje.
Veleposlanici su upozorili Hrvatsku na suradnju s Tribunalom, ali, prema nekim izvorima, za nijansu mekše nego se očekivalo. Naravno, poruka je ista, ali način je drugačiji - ime generala Gotovine se pojavilo, ali ono nije bilo istaknuto u prvi plan. Drug
i zahtjev Hrvatskoj je povratak srpskih izbjeglica, o čemu su ministri također iznijeli podatke.Segment na kojemu su veleposlanici NATO-a pokazali najmanje strpljenja jest stanje pravosuđa u Hrvatskoj. Ciljani datum od godine 2007. kad bi se trebali riješiti zaostali pravni slučajevi, čini im se predalek.
U odvojenom razgovoru, zamoljen da komentira hrvatsku prezentaciju napretka u ostvarenju Akcijskog plana za članstvo u NATO-u (MAP), izvor iz NATO-a pohvalio je korake službenog Zagreba na putu prema članstvu i također naveo segmente koji zaslužuju "još veću pažnju" - Tribunal, srpske izbjeglice i pravosuđe.
Matko FRANAC