Vjesnik: 14. 05. 2003.
Hrvatska će odbiti zahtjev za neizručenje američkih državljana?
Ako Hr
vatska odbije američku ponudu, sukladno američkom zakonu ASPA donesenom u Kongresu 1. lipnja prošle godine, mogla bi ostati bez 19 milijuna dolara vojne pomoći, kazala je američka diplomacijaZAGREB, 13. svibnja – Hrvatska će najvjerojatnije odbiti američki zahtjev da potpiše bilateralni sporazum o neizručenju američkih državljana Međunarodnom kaznenom sudu, kazali su Vjesniku hrvatski diplomatski izvori. Ako se takva odluka i donese, Hrvatska će od 1. srpnja biti lišena američke vojne pomoći. Ove bi se go
dine ta pomoć sastojala u vojnoj opremi i obuci časnika vrijednima oko pet milijuna dolara.Hrvatska je podržala osnivanje stalnog kaznenog suda. Predstavnici hrvatske diplomacije, uključujući i ministra vanjskih poslova Tonina Piculu, već su najavljivali da je teško braniti suradnju s Haaškim sudom, a s druge strane pristati na američki zahtjev. Američki veleposlanik za pitanja ratnih zločina Pierre Richard Prosper ustvrdio je da je riječ o »dvije različite stvari«.
Ako Hrvatska odbije američku ponudu, sukladno američkom zakonu ASPA donesenom u Kongresu 1. lipnja prošle godine, mogla bi ostati bez 19 milijuna dolara vojne pomoći, kazala je američka diplomacija.
Nakon dugo vremena Hrvatska se, zajedno s Albanijom i Makedonijom, nalazi pred vrlo konkretnim problemom zbog kašnjenja u procesu integracija. Američki zakon, naime, s popisa zemalja kojima uskraćuje vojnu pomoć izuzima zemlje koje su u punopravnom članstvu NATO-a. Uz stalne članice NATO-a zakon se ne odnosi na Australiju, Argentinu, Egipat, Izrael, Japan, Jordan, Južnu Koreju, Novi Zeland i Tajvan.
Busheva je administracija slične bilateralne ugovore potpisala sa 34 zemlje, među kojima su i one koje su nedavno dobile pozivnicu za ulazak u NATO, poput Rumunjske.
Iako je posljednjeg dana svojeg mandata Bill Clinton potpisao američku suglasnost za osnivanje Međunarodnog kaznenog suda, Busheva ga je administracija odmah povukla. SAD tvrdi da se snažno zalaže za kažnjavanje ratnih zločina, no smatra da Rimski statut Suda ne jamči u dovoljnoj mjeri sigurnost od politički motiviranih istraga protiv američkih građana »koji su posebice ranjivi zbog američke globalne uloge u svijetu«.
Bruno Lopandić