Vjesnik: 19. 05. 2003.

Strani analitičari predviđaju izbornu pobjedu vladajuće koalicije

ZAGREB, 18. svibnja - Prema procjenama analitičara londonskog The Economist Intelligence Unita (EIU), na predstojećim će izborima u Hrvatskoj, koji će se najvjerojatnije održati u listopadu ili studenome, ponovno pobijediti stranke sadašnje koalicije, predvođene SDP-om.

Naime, kako stoji u najnovijim prognozama ove londonske ekipe stručnjaka, iza koje stoji britanski The Economist, stranke koalicije - koja će, kako tvrde, i nakon izbora najvjerojatnije ostati u istom sastavu - profitirat će od očekivano uspješne turističke sezone i izgradnje autoceste od Zagreba do Splita, te će znatan dio glasača uspjeti okrenuti na svoju stranu.

Osim toga, u korist očekivanja da će i nova garnitura na Markovu trgu ostati manje-više u istom sastavu govore i nedavne izmjene izbornog zakona, kojima se omogućuje veća zastupljenost manjina u Saboru, ali i smanjenje zastupljenosti dijaspore, tradicionalno sklone HDZ-u. Na kraju, u korist ponovne izborne pobjede stranaka sadašnje koalicije govori i trend ubrzanog približavanja zemlje Europskoj uniji. HDZ će možda i nakon izbora ostati pojedinačno najjača stranka, ali sve je manja vjerojatnost da će dobiti priliku i za sastavljanje nove vlade, tvrde u EIU. Kada je riječ o odnosima između Hrvatske i Slovenije, u Londonu ističu da su oni, unatoč nekim problemima, u uzlaznoj fazi.

Budući da u svibnju iduće godine Slovenija ulazi u EU i NATO, hrvatska bi strana od boljih odnosa s Ljubljanom mogla izvući korist. Štoviše, u EIU naglašavaju da bi upravo potpora službene Ljubljane mogla biti od velike važnosti pri realizaciji hrvatskih ambicija da se priključi Uniji u drugom krugu njezina proširenja 2007. godine, zajedno s Rumunjskom i Bugarskom.

Procjena je The Economist Intelligence Unita (EIU) da će i Hrvatsku ove godine zahvatiti usporavanje gospodarskog rasta. Naime, nakon što je prošle godine ostvarena najviša stopa rasta bruto domaćeg proizvoda od 1997. godine, 5,2 posto, u Londonu sada očekuju da će ovu godinu Hrvatska zaključiti sa stopom rasta od 3,7 posto.

Ova je brojka, inače, u skladu i s prognozama niza drugih, mahom domaćih analitičara. Tako, primjerice, glavna ekonomistica Privredne banke (PBZ) Martina Dalić predviđa da će Hrvatska ovu godinu zaključiti s gospodarskim rastom od 3,4 posto, dok analitičari zagrebačkog Ekonomskog instituta kažu da će stopa rasta BDP-a u Hrvatskoj u ovoj godini iznositi 3,8 posto.

Inače, zajednička je ocjena svih ovih analitičara da će ovogodišnja gospodarska kretanja u nas biti obilježena stand-by aranžmanom s Međunarodnim monetarnim fondom, te procesom približavanja Hrvatske EU.

Ovo posljednje, tvrde u Ekonomskom institutu, podrazumijeva ubrzanje reformi u nizu područja, a osobito u sudstvu, obrazovanju, zdravstvu i privatizaciji, te na tržištu rada.

Osim usporavanja rasta u EU, koja je vodeći hrvatski vanjskotrgovinski partner, na sporiji ovogodišnji rast gospodarstva utjecat će usporavanje investicijske i osobne potrošnje, što je dijelom rezultat i mjera Hrvatske narodne banke, kojima se usporava kreditna ekspanzija. Posljedica toga bit će i primjetno sporiji rast uvoza, što će dovesti do smanjenja deficita na tekućem računu bilance plaćanja s prošlogodišnjih 6,9 na pet posto BDP-a.

Prema tvrdnjama analitičara Ekonomskog instituta, jedna od posljedica mjera HNB-a moglo bi biti i povećanje kamata u odnosu na prošlu godinu. Unatoč tome, njihova je procjena da će nastavak programa cestogradnje i očekivano uspješna turistička sezona apsorbirati dio nezaposlene radne snage, te će Hrvatska kraj godine dočekati sa službenom stopom nezaposlenosti od 20 posto. Očekuju i nižu stopu nezaposlenosti prema anketnoj metodi Međunarodne organizacije rada (ILO) – od 15 posto. Građani će imati koristi od umjerenog povećanja plaća, te od smanjenja poreza na dohodak.

Iako svi spomenuti analitičari u ovoj godini očekuju nastavak smanjenja proračunskog deficita, u EIU-u sumnjaju da će Ministarstvo financija ove godine manjak u državnim financijama uspjeti svesti na pet posto BDP-a, kako je dogovoreno s MMF-om.

Njihova je procjena, naime, da će Hrvatska godinu zaključiti s deficitom opće države u visini od 5,8 posto BDP-a, dok bi ostvarenje cilja iz stand-by aranžmana moglo sačekati iduću godinu. Razlog tome su sve bliži izbori.

S druge strane, PBZ i analitičari Ekonomskog instituta ostaju vjerni svojim ranijim prognozama o smanjenju fiskalnog deficita na pet posto BDP-a u ovoj godini.

Znatno manje razilaženja prisutno je u prognozama o kretanju inflacije u ovoj godini. U EIU-u, naime, vjeruju da će prosječna stopa rasta cijena na malo u Hrvatskoj iznositi 2,6 posto. Ističu, međutim, kako će inflacijska slika zemlje u velikoj mjeri ovisiti o učincima liberalizacije tržišta energenata.

Na Ekonomskom institutu očekuju da će ovogodišnja stopa inflacije iznositi 2,3 posto, dok PBZ govori o rastu cijena na malo od 3,2 posto. Zanimljivo je da svi predviđaju nešto brži inflacijski ritam u sljedećoj godini.

Adriano Milovan