Vjesnik: 20. 05. 2003.

Ukidanje Republike Srpske ako BiH odustane od tužbe za genocid

Dobije li spor protiv Srbije i Crne Gore pred Međunarodim sudom u Haagu, BiH može očekivati isplatu ratne odštete, po nekim procjenama u desecima, pa i stotinama milijardi dolara

SARAJEVO, 19. svibnja (Od Vjesnikova dopisnika) - Srbija i Crna Gora mogle bi podržati ideju o ukidanju entiteta u BiH, ukoliko BiH odustane od tužbe za genocid protiv Srbije i Crne Gore pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu i pristane na izvansudsku nagodbu! Ovu informaciju objavio je u ponedjeljak sarajevski Dnevni avaz pozivajući se na izjavu visokog bošnjačkoga dužnosnika koji je govorio pod uvjetom zadržavanja diskrecije.

»Beograd nudi ukidanje Republike Srpske ako BiH odustane od tužbe. Takav signal u nekoliko navrata dobili smo izravno, ali i putem nekih međunarodnih posrednika. Određeni utjecajni krugovi u Beogradu spremni su na takvu nagodbu, tvrdi izvor.

Međunarodni sud pravde vrlo skoro bi trebao donijeti odluku o zakazivanju glavne rasprave u sporu koji je BiH pokrenula još u ožujku 1993. godine. Međunarodni sud pravde već se dva puta, 1996. i u veljači ove godine, proglasio nadležnim za odlučivanje o tužbi za genocid. Nakon usmene rasprave tijekom koje bi se trebalo raspravljati o meritumu (suštini stvari), očekuje se izricanje presude. Ako ona bude u korist tužitelja, BiH bi mogao očekivati isplatu ratne odštete, koja bi se po nekim procjenama mogla mjeriti u desecima, pa i stotinama milijardi dolara.

»Nama je najvažnije je da se utvrdi da je SR Jugoslavija zbog realizacije svog velikodržavnog projekta započela rat u kojem je živote izgubilo 200.000 građana BiH, pretežno Bošnjaka. S određenih teritorija BiH potpuno su uklonjeni nesrbi i to na brutalan način, ubojstvima i deportacijama«, kazao je Sakib Softić koji BiH zastupa pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu.

Političke posljedice također bi mogle biti značajne. Eventualna presuda protiv SRJ implicirala bi da je Republika Srpska nastala kao rezultat agresije i genocida, što već godinama tvrde brojni pojedinci i udruge, tvrdeći da je nelogično da Karadžić i Mladić budu optuženi kao zločinci, a da njihovo »životno djelo« bude legalizirano.

Službeni Beograd i političari u RS na različite načine već dulje vrijeme pokušavaju osporiti tužbu, no bez velikog uspjeha. Posljednji pravni manevar je pokušaj odgađanja usmene rasprave. Istodobno s tim pokušajima, nastojalo se privoljeti BiH da pristane na izvansudsku nagodbu. Za vrijeme Miloševićevog režima, Sarajevo je ucjenjivano uspostavom diplomatskih odnosa, nove su beogradske vlasti nudile neke simboličke geste poput prijedloga da u zamjenu za odustajanje od tužbe obnove porušenu džamiju Ferhadija u Banjoj Luci.

No, pod snažnim unutarnjim pritiskom, bosansko-hercegovački, preciznije bošnjački političari ne mogu odustati od tužbe. I prilikom nedavnog posjeta Beogradu, predsjedatelj Vijeća ministara BiH Adnan Terzić ponovio je da povlačenja tužbe neće biti.

Alenko Zornija