Vjesnik: 21. 05. 2003.
Tko su Hrvati iz Hrv
atske u paketu od 30 optužnica haaškoga tužiteljstvaMeđu optuženima bit će civili i vojnici iz tzv. srednjega reda političke i vojne odgovornosti, kažu Vjesnikovi haaški i zagrebački pravni izvori / Tko bi mogao biti na listi, valja otkriti iz prošlojesenskog ispitivanja svjedoka i osumnjičenika u Uredu Haaškoga suda u Zagrebu / Tada su ispitivani generali Domazet, Markač i Korade / Očito je da će se Norcu suditi u Hrvatskoj za osumnjičenja u vezi s Medačkim džepom
ZAGREB, 20. svibnja – Zaključujući posao haaško tužiteljstvo pripremilo je paket od 30 optužnica »za cijelu bivšu Jugoslaviju«. Na listi budućih optuženika je i nekoliko Hrvata iz Hrvatske. Tko su ti ljudi?
Iako glasnogovornica haaškoga tužiteljstva Florence Hartmann preporučuje da se s »kvotama« nacionalnih optuženika i njihovim imenima ne spekulira, Vjesnikovi haaški i zagrebački pravni izvori potvrđuju dvije činjenice. Prva, među optuženicima bit će civili i vojnici iz tzv. srednjega reda političke i vojne odgovornosti. Druga, tko jest na list
i, poimenice, valja otkriti iz prošlojesenskog ispitivanja svjedoka i osumnjičenika provedenog u Selskoj cesti, zagrebačkom sjedištu Ureda Tribunala.Potporu prvoj činjenici ti izvori nalaze u nedavnim zagrebačkim razgovorima Carle del Ponte s predstavnicima Vlade u Banskim dvorima. Tome u prilog svjedoči i sve očitije nastojanje tužiteljstva da pokrene postupke protiv onih osoba koje bi do isteka mandata Suda 2008. godine moglo i dovršiti.
U takve postupke, prema prognozama upućenih, ne bi se nikako moglo uklopiti eventualno sudovanje protiv civila s vrha bivše vlasti, a vojni vrh je ili u statusu Rahima Ademija (moguće suđenje u Hrvatskoj) ili Davora Domazeta (Selska je vjerojatno iscrpla njegovu obavještajnu ulogu tijekom akcija Hrvatske vojske). Janko
Bobetko, najviši optuženi časnik HV-a umro je, a general Petar Stipetić oslobođen kaznene odgovornosti iz haaške nadležnosti.Naravno, iskustvo uči da se radi o prognozama na temelju dijela informacija do kojih se može doći u haaškom tužiteljstvu. Zbog nekih prijašnjih curenja informacija, čuvanje stvarnih činjenica postalo je dijelom stroge radne discipline suradnika Carle del Ponte: ili šutnja ili otkaz.
Znači, iznenađenja su moguća, ali ne i na razinama dosadašnjih funkcija optuženja za kojima je posegnulo tužiteljstvo u Haagu.
Listu prošlojesenskih ispitanika, uz Domazeta, predvode generali Mladen Markač i Ivan Korade. U tom je kontekstu spominjan i general Mirko Norac, ali danas je jasno da će se za osumnjičenja u svezi s Medačkim džepom, njemu suditi u
Hrvatskoj.Svi ostali s liste, bez obzira jesu li u Selskoj ispitivani kao svjedoci ili osumnjičenici, upotpunjuju točnost dojma da je riječ o »srednjem redu dužnosnika«.
U tim spekulacijama potpuno je ispušteno iz vida i ono što se u pravosudnom smislu događa u Hrvatskoj. Državno odvjetništvo uz silne poteškoće, posebno u istrazi koja se vodi u Gospiću, odnosno Sisku, u stalnim je kontaktima s tužiteljima iz Haaga dajući podatke što ih u svojim učestalim izjavama spominje i Carla del Ponte: »U Hrvatskoj se posao na optuženjima za ratne zločine odvija vrlo pozitivno«. Baš ta nacionalna pravosudna aktivnost daje na znanje da na listi tridesetorice budućih haaških optuženika nije mnogo Hrvata iz Hrvatske.
Naravno, ni tužiteljica koja je Hrvate iz Hrvatske u Washingtonu ispustila iz nacionalnog popisa budućih optuženika, a ni njezina glasnogovornica Florence Hartmann koja je brzo popravila taj »gaf«, ne propuštaju spomenuti Antu Gotovinu i hrvatsku obvezu da ga uhvati i transferira u Haag.
Tako se u završnim haaškim okolnostima Gotovina, uz status bjegunca, pretvara i u osobu koja diktira Hrvatskoj »status« taoca. Zapravo, Gotovina se s liste jednog od optuženika pretvorio bijegom u jedinu spornu točku hrvatsko–haaških odnosa. Iako je njegova vojna i osobna uloga, u usporedbi s osobama koje su ili osumnjičene ili spomenute u haaškim istragama a oslobođene odgovornosti, bila daleko manja.
Vlado Rajić